svabo
Juce je vrijeme naglo ojuzilo, minus je popustio i snijezni prekrivac prekodana je nestao, sva ta sila leda koja nas je bila okovala zadnjih nekoliko dana, odjedanput je nestala, i zrak je postao ugodan, a dan idealan za slikati, pogotovo u suncanim intervalima…
Kako je bio ponedeljak, prvi radni dan, po obicaju najgori dan u sedmici, jer treba insanu vremena da se u glavi presalta sa vikendskog odmaranja, i obilazaka soppinga, na obavezu i rad, odlucio sam krenuti u Kevljane, i tako nastaviti put opisan u jednom od proslih Jutarnjih traceva…
Nisam mogao proci a da ne uslikam mekteb u Srednjim Jakupovicima, koji je za mene prelijep u svojoj skromnosti, nenapadan a tako upecatljiv za oko, sa malom munarom koja ovoj kuci daje vjerski stih…
Iako se sav krajolik na prvi pogled cini pustim, svasta vas moze iznenaditi dok idete ovim putem, koji je nazalost tek do pola asvaltiran, a tako je i mene iznenadio Hammer sa kojim sam se jedva mimoisao, valjda je put uzak, ili su ova nova auta siroka?
Pored obnovljenih kuca, koje cete vidjeti, kojih ima u bilo kojem dijelu naseg Kozarca, ovdje, nazalost, jos uvijek se moze primjetiti dosta tragova iz 92. godine, a zlokobna tisina usput jos vise doprinosi tuznoj atmosveri…
Jedan od razloga zbog cega sam zelio da obidjem ovaj nas kraj jeste informacija da su odobrena sredstva u Opstini u iznosu 40 000 KM za rekonstrukciju drustvenog doma u Kevljanima. Ovu informaciju potvrdila mi je i osoba koja je upoznata sa desavanjima u Opstini, mada nisam uspio naci nikoga od zvanicnika ove Mjesne zajednice koji bi mi mogao reci vise o ovome.
Dobra informacija je da je napokon poceo sa radom i koordinator za Mjesne zajednice pri opstinskoj sluzbi, a na tom radnom mjestu zaposlio se Ajdin Djonlagic, nadam se da cu ubrzo uspostaviti dobru saradnju sa njim, kako bih vas mogao blagovremeno i provjereno informisati o zbivanjima na nasim mjesnim zajednicama…
Džamijsko zemljište u Starim Kevljanima površine cca. 5700 m2 se nalazi uz seoski makadamski put. Od puta ga dijeli jaruga koja je betonskom konstrukcijom premošćena samo na dijelu pristupa džamiji. Džamija je obnovljena na temeljima strare džamije čija srušena munara se čuva na lokaciji. Kuća imama je porušena a od nje su ostali samo temelji veličine cca 8,5 sa 9,5 m. Na lokaciji je i objekat gasulhane veličine cca 3×7 m.
Južno od džamije je greblje, između kojeg i jaruge je livada na kojoj se nalazi mjesto masovne grobnice čije oblikovanje treba riješiti ovim projektom.
Snabdjevanje vodom se vrši iz bunara sa hidroforom. Ne postoji kanalizaciona mreža. Postojeći objekti su priključeni na elektrodistributivnu mrežu. Za novoprojektovane zgrade i vanjsku rasvjetu trebat će provjeriti kapacitet postojećeg priključka.
Uz novosagrađenu džamiju je gasulhana i temelji porušene kuće imama. Ovim projektom se zadržava položaj gasulhane i kuće imama s tim da se dodaju novi sadržaji i shodno tome povećavaju gabariti oba objekta. Zgrada za imama, pored stana, treba da ima i mekteb, biblioteku, kancelariju, a zgrada gasulhane treba da se proširi za smještaj muške i ženske abdesthane i prostorije za upravljane sistemima.
Zadržava se mjesto ulaza u džamijski komplkes. Od ulaza vodi pješački put širine 5m prema džamijskom trgu sa kojeg se ulazi u džamiju, kuću imama, gasulhanu i groblje. Pristupni put i trg, pristup gasulhani i kući imama su kaldrmisani impregniranom hrastovim pločama 20/20cm sa travnatim fugama 4cm. Ova ploha se uslovno može koristiti i kao kolski pristup, ali isključivo za potrebe gasulhane i snabdjevanje objekata. Uz pristupni put je u formi kružnog odsječka projektirano proširenje koje je obrubljeno kamenim zidićem na kojem su staklene ploče sa imenima žrtava.
Džamijski trg je sa sjevera obrubljen kamenim zidićem, klupom, a dijelom i sa zapada na kojoj strani je kuća imama, te zid sa kapijom kroz koju se ulazi u avliju.
Šadrvan je inspirisan šadrvanom u Begovoj džamiji u Sarajevu, ali oblikovan u formama i materijalima koji su primjereni našem vremenu. U unutrašnjem prstenu šadrvana je bazen, a zidovi tog prstena imaju česme na kojima se može uzeti abdest. Vanjski prsten služi za sjedenje i uzimanje abdesta, a ujedno razdjeljuje mokru od suhe površine trga. Ispod vode ugrađene je 8 podnih svetiljki, tako da voda iluminira noću. Južno od kuće imama je kaldrmisana avlija sa česmom a oko avlije i kuće je voćnjak. Na zelenj površini, sjeverno od pristupnug puta, će se pohraniti ostaci srušene munare ukomponirani u park.
Ograđivanje kompleksa se predviđa bijelim zidom sa „prozorima“ i demirima koji je pokriven ćeramidom. Ogradni zid je planiran samo na uličnoj strani parcele i dijelom nasjevernoj strani (od ulice do džamije). Ostatak ograde parcele je od šišane živice.
Planira se postojeću jarugu kanalisati betonskim drenažnim cijevima i zatrpati do nivoa ulice, odnosno groblja. Nad jarugom (između ogradnog zida i ceste) je parking od perforiranih betonski ploča u travi.
Parking je riješen uzduž puta uz ogradni zid, cijelom širinom jarka. Na ovom potezu već postojeći jarak uzduž puta, treba postaviti drenažnu kanalizaciju. Kada se ovaj jarak zatrpa i poploča granitnim kockama sa travnatom fugom, može se perfekto iskoristiti i kao parking traka. Ovo zaista praktično rješenje omogućava parking za 27 parking mjesta. Postojeću cestu treba rekonstruirati i asfaltirati barem u dužini jugoistočne granice džamijske parcele.
Oblikovno je koncipirana sa pretenzijama da asocira na veću begovsku bosansku kuću iz osmanskog perioda. To se postiže kamenim prizemljem, bijelim zidovima gabarita sprata obogaćenog doksatom i drvenom verandom, viševodnog krova pod ćeramidom, drvenim elementima stepeništa, verande, ograde, nevelikim dvokrilnim drvenim prozorima i okovanim vratima, kao i urbanim elementima kaldrmisane avlije, bijelog ogradnog zida sa kapijom i baštom sa voćnjakom.
U prizemlju je mekteb, biblioteka, kancelarija i sanitarije. Ulazi se sa avlije u manji hol u kome je kafe-kuhinja. Iz hola se ulazi u sve prostorije prizemlja. Na spratu je stan imama kojem se pristupa sa verande do koje vode drvene stepenice. Sa verande se ulazi u hol koji je jedina komunikaciona površina stana iz kojeg se ulazi u dnevni boravak, dvije sobe, sanitarne prostorije i ostavu. Dnevni boravak sa kuhinjom je u sjeveroistočnom dijelu gabarita prema džamiji. Dio dnevnog boravka leži na erkeru formiranom na sjeveroistočnom i jugoistočnom zidu prizemlja.
Postojeća gasulhana veličine 3×7 m se dograđuje i rekonstruiše (vjerovatnija varijanta ruši i iznova gradi). Veličina novoprojektovanog objekta je 5,60×13,0 m. Objekat je prizeman sa četverovodnim krovom pod ćeramidom. U objektu su gasulhana, muška i ženska abdesthana, prostorija za buduću kotlovnicu, te soba sa uređajima za kontrolu i upravljanje.
Objekat je zidan, bijele boje sa drvenom stolarijom, kao na kući imama.
Masovna grobnica je oblikovana kao udubljenje dubine 50 cm. tlocrtno je kvadratnog oblika sa zaobljenim uglovima a veličine 10×10 m. Nalazi se na travnjaku pored postojećeg groblja. Udubljenje se formira zaobljenom travnatom škarpom u nagibu 1:2. Dno udubljenja je zasađeno ljiljanima zlatne boje.
Drugi element spomen obilježja su staklene ploče sa imenima žrtava. Spomen obilježje je građeno slobodno stojećim, lebdećim staklenim panoima u koji će biti nježno ispjeskarena imena nestalih. Staklene ploče su pravougaonog oblika na ankerima od nehrđajućeg čelika. Ispod staklenih ploča je vodonepropusni kanal sa fiberoptičkim svijetlom postavljenim direktno ispod staklene stijene, koja je odozdo osvjetljavaju, a ona na taj način sama postaje svijetleće tijelo, a njeni bridovi svijetle zeleno poput šehidskog svjetla-hidrovske svjetlosti.
Ovaj element prati lučni plato, a lociran je uz južnu stranu pješačkog puta koji vodi od kapije do džamije. Uz pješački put je projektovano proširenje u formi odsječka kružnice koje obrubljeno kamenim zidićem na koji su postavljene staklene ploče.
Pejsažno oblikovanje džamijskog kompleksa poseže za tradicionalnim elementima oblikovanja muslimanskih grebalja, kuća sa avlijama i baštama, te pejsažnim elementima džamijskih okoliša. Postojeće greblje i travnjak oko njega su oblikovani kao jedinstven travnjak sa nišanima u travi i ponekim soliternim stablom. Postojećei travnjak treba rekonstruirati i intenzivnim održavanjem dovesti do vrhunskog kvaliteta.
Kuća imama je ukomponirana u okoliš sa tipičnim elementima tradicionalne bosanske kuće: kaldrmisana avlija sa česmom, krečeni ogradni zid sa kapijom, bašća sa njegovanim travnjakom i voćkama, te cvijetni aranžmani uz rub avlije.
Na džamijskom trgu je tradicionalna lipa sa zidićem – klupom ispod nje. Zelena ploha između džamije i ulice je njegovan travnjak u kojem se „izlažu“ ostaci srušene munare. Na ovom travnjaku, mjestimice uz ogradni zid i u okolici staklenih ploča sa imanima planirana su soliterna stabla ili grupe lipa i žalosnih vrba.
“Prostor Spomen grobnice u Kevljanima mora biti kontemplativni prostor, mjesto gdje osjećaji i misli svih posjetilaca treba da budu budni i svjesni tragedije ljudske okrutnosti i posmatračke hladnokrvnosti koja se na ovom mjestu desila.
To je spomenik koji mora iskazati poštovanje prema onima koji su tu izgubili život, te ući u svijest i savjest čovječanstva da vječno podsjeća i opominje. Zato je važno da mjesta masovnih grobnica podsjećaju na tragediju koja se tu desila, ali je isto tako važno biti svjestan da svaka masovna grobnica mora ujedno biti i simbol otpora nacional-fašizmu i rasizmu.
Rečene misli i ocjene su autorima ovog projekta odredile program. Bićemo sretni ako naša razmišljanja i ideje makar koliko doprinesu uspješnom obavljanju ove zadaće.”
Ovako je receno prije nekoliko godina, kada se i pokrenula inicijativa za izgradnju Spomen obiljezja u kevljanima, u prvi mah nazvano “memorijalnim centrom” sto je tada izazvalo veliku i zestoku polemiku, evo i dan danas, mozemo se sa ovom temom vratiti na pocetak, odnosno stidljivo upitati:”Dokle se doslo sa ovom inicijativom?”
Ono sto sam ja uspio saznati jeste da je ovaj projekat prihvacen i da se imaju i sredstva za pocetne radove, te da je i dokumentacija spremna, drugim rijecima, sve je navodno spremno za pocetak izgradnje ovoga Spomen obiljezja, jedino nisam uspio saznati sta se ceka i kada ce radovi usitinu biti zapoceti?
Tragedija je eto doprinijela da je ovo mjesto nakon rata postalo poznato po pronadjenoj najvecoj masovnoj grobnici u Bosanskoj Krajini, mjesto gdje je pocinjen zlocin nad zlocinom…
Dok mi pokrecemo inicijative za nova Spomen obiljezja, pa dok ih se ovako sjetimo s vremena na vrijeme, i sto je najzalosnije, najcesce budemo i osudjeni sto previse zapitkujemo, na ovome mjestu stoji, tek toliko, simbolicno ploca za gorkim tekstom…
Ploca pred koju bi trebali organizovano, svako ljeto dovoditi nasu djecu i pred kojom bi im trebali odrzati Cas istorije, ne one daleke, vec ove bliske nama, zivim svjedocima, da im na jedan edukativan nacin prenesemo bolno iskustvo koje je nas narod pretrpio i hvala Allahu prezivio…
Ostavio sam Kevljane, tuzan i nedorecen, sa zeljom da u boli nadjem snagu za dalje, sa nadom da cemo se pokrenuti iz kolektivne latargije, eto upravo sam se tako osjecao, kao gorstak, pecinski covjek. Udaljen od svega dragoga prije tog kobnog majskog dana…
Preko 129 slika za jedno pet-sest tema, pripremio sam jucer da objavim u ovome tracu, sinoc sam postavio samo prvu sliku i poslao u virtualni svijet selam iz carsije, veceras evo uspjevam “odraditi” pocetak zamisljene price… Mozda je i bolje ovako, zamorio bih i Vas a i sebe…
Za veceras jos hitna informacija:
Zbog nedovljnog broja prijavljenih za odabir porodicnog doktora, rok je produzen za 7 dana od danas tj. do 27.01.2009 god.
Za prijavu je potrebno samo:
– Maticni broj (dovoljno iz BiH pasosa, ne mora biti licna karta)
– Ime i prezime osoba iz porodice
Podatke poslati na e-mail adresu zlatkoskeric@hotmail.com
Nastavicemo sutra, preko asvalta u Srednje Jakupovice do asfaltne baze a Boga mi i dalje…
Add comment