svabo
Čelnici RS drznuli su se da zahvate u državna ovlaštenja u oblasti međunarodne politike koja je ustavno u nadležnosti Predsjedništva Bosne i Hercegovine.
Predsjednik RS Rajko Kuzmanović, predsjednik NSRS Igor Radojičić i premijer RS Milorad Dodik izjavom povodom proglašenja nezavisnost Kosova protivustavno su preuzeli vođenje spoljne politike.
Pozivanje vodeće trojke u RS na prava iz specijalnih i paralelnih veza tog entiteta sa Srbijom je besmisleno. Samo državno Predsjedništvo može odlučiti hoće li BiH priznati drugu državu. Izjava trojice da "RS ne priznaje i ne prihvata jednostrano proglašenu nezavisnost Kosova i Metohije", te da taj entitet neće dozvoliti da bilo koji organ donese odluku o priznavanju i uspostavljanju međudržavnih veza s Kosovom je svjesno provokativno kršenje Ustava BiH, stavljanje RS u poziciju (nad)državnog subjekta.
Malo je tu brige za Kosovo i tamošnje Srbe, u RS koriste kosovsko pitanje za nastavak prijetnji državi BiH i njenim građanima: "Priznanjem jednostrane nezavisnosti, zemlje članice UN bi prihvatile novo tumačenje Povelje UN i novu praksu u međunarodnim odnosima, prema kojoj bi pravo na samoopredjeljenje na dijelu teritorije države članice UN izraženo većinskom voljom lokalnog stanovništva, čak i uz protivljenje matične države, imalo prioritet nad poštivanjem teritorijalnog integriteta i suvereniteta međunarodno priznatih država".
Jasno je da se ovim navodi voda na secesionistički mlin u RS, u pokušaju da se nasilu izjednači historijsko-politički i međunarodnopravni status BiH i Kosova. No, insistiranjem na pravu na samoopredjeljenje Srba u RS, Dodik i bratija su praktično podržavali nezavisnost Kosova i prije nego je do nje došlo.
Drugo, ako misle koristiti kosovski presedan za svoje namjere, onda bi bilo nužno da prethodno priznaju, a ne osporavaju nezavisnost Kosova.
I član Predsjedništva BiH Nebojša Radmanović koristi Kosovo da zaprijeti opstanku bh. države. U priču o raspadu BiH Radmanović je upleo i predsjednika Hrvatske Stjepana Mesića. Radmanović Mesiću podvaljuje da podržavanjem nezavisnosti Kosova podržava i pravo bh. Hrvata na samoopredjeljenje, insinuirajući da njih 80 odsto ne želi BiH.
Nijedan bh. narod nema prvenstveno pravo nad BiH, niti može jednostrano odlučivati o sudbini drugih naroda i građana, suverenitetu i teritorijalnom integritetu bh. države. Uprkos tome, kroz formu prijedloga ustavne reforme, i dalje se prijeti otcjepljenjem RS. Sada se lansira i nova mogućnost – da NSRS donese odluku o odvajanju bez referenduma.
U tu svrhu se koriste parapolitičke (ne)vladine organizacije. Jučer su u Banjoj Luci istureni studenti, uz profesorsku i drugu podršku, kao prolog za vanrednu sjednicu Narodne skupštine RS. A zato što je BHT prenosio čin proglašenja nezavisnosti Kosova, što je profesionalno sasma razumljivo, traži se i ukidanje tog javnog servisa, sve u sklopu namjere demoliranja BiH.
Uzurpirajući državna ovlašćenja, političike kabadahije iz RS nastoje da bar sačuvaju ovakav odnos snaga unutar dejtonskog poretka u kojem diktiraju i unutrašnju i spoljnu politiku BiH – ako ne uspiju da dođu glave bh. državi. U toj namjeri je pritisak da Predstavnički dom Parlamenta BiH usvoji deklaraciju kojom bi bilo potvrđeno da je BiH složena država sastavljena od RS i FBiH. To se traži pod izlikom da bi to ubrzalo put BiH ka evroatlantskim integracijama. To je provokacija kojom se žele izazvati negativne reakcije, što bi onda bilo uzeto kao dokaz da su, ustvari, Bošnjaci i Hrvati protiv bh. države, EU i NATO-a.
Zaustavljanju negacije BiH neće pomoći izjava predsjednika SDA Sulejmana Tihića da bi usvajanje zakona o policiji, po tekstu koji je prihvaćen preglasavanjem u Vijeću ministara BiH, značilo početak kraja BiH. Nije dobro odbijati potpisivanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju sa EU.
Što više EU u BiH, više će BiH biti u RS. I obratno.
Zija Dizdarević
(Oslobodjenje)
Add comment