svabo
SDA će zastupati regionalizaciju BiH te uspostavljanje tri nivoa vlasti: državne, regionalne i lokalne, umjesto dosadašnje entitetske i kantonalne.
Postojeća ustavna struktura Bosne i Hercegovine posljedica je agresije, genocida, etničkog čišćenja i drugih zločina te je, kao takva, neodrživa i nefunkcionalna, navedeno je u dokumentu koji je kao polazni osnov za pregovore o ustavnim promjenama i poziciji Sarajeva u tim razgovorima usvojilo Predsjedništvo Stranke demokratske akcije.
Lokalna samouprava
Kako saznajemo, pred predstojeće razgovore o ustavnim promjenama sa ključnim političkim liderima ova će stranka, vjerovatno, izraditi prijedlog ustava čija će se suština zasnivati na stavovima iznesenim u ovom prijedlogu. Bakir Izetbegović, autor prijedloga koji je dobio podršku rukovodstva SDA, u izjavi za “Dnevni avaz” kaže da je u tom prijedlogu suština stavova stranke prema izmjeni Ustava BiH.
Prema tom dokumentu, SDA će zastupati regionalizaciju BiH i uspostavljanje tri nivoa vlasti: državne, regionalne i lokalne, umjesto dosadašnje entitetske i kantonalne. Sarajevo bi u toj regionalizaciji bilo sjedište regije i jedinica lokalne samouprave u kojoj ne bi bilo sadašnjih općina.
Za SDA su prihvatljivi modeli uspostavljanja srednjeg nivoa vlasti na, kako kaže Izetbegović, logičnim kriterijima: ekonomskim, geografskim, saobraćajnim, povijesnim, kulturnim i drugim osnovama.
Reguliranje pitanja
Kako navodi dokument, moguća je regionalizacija prema mapi ekonomskih regija koje su formirane na inicijativu lokalnih zajednica i Delegacije Evropske komisije, a prema kojoj bi u BiH bilo pet regija: hercegovačka, srednjobosanska, sjeverozapadna, sjeveroistočna i sarajevska makroregija.
Drugi model ima pet regija, i to po osnovu tzv. Martensovog plana za policijske regije u BiH. Regije bi, prema SDA, imale svoj parlament i vladu, ali regionalni parlamenti ne bi mogli donositi zakone, što je pravo samo državnog parlamenta, nego bi odlukama regulirali pitanja iz svoje nadležnosti.
Položaj Sarajeva bio bi uređen državnim zakonom o glavnom gradu, a glavni organi u toj strukturi bili bi gradsko vijeće i gradonačelnik, koji bi putem mjesnih ureda pokrivali određena područja.
U prijedlogu je navedeno da bi državni nivo vlasti trebao biti definiran dvodomnim parlamentom, ali da bi se pitanja vitalnog nacionalnog interesa trebala taksativno pobrojati u ustavu. Izvršna vlast bila bi u rukama vlade BiH, a u okviru sudske vlasti, SDA predlaže formiranje i vrhovnog suda BiH.
Predstavljena i Platforma HDZ-a 1990
Platformu za novi ustav HDZ-a 1990 predsjednik ove stranke Božo Ljubić predao je liderima ostalih pet vladajućih partija još tokom druge runde razgovora održane prošlog mjeseca u Sarajevu. Najefikasniji model uređenja BiH, HDZ 1990 vidi u federalizmu.
Načela i kriteriji
– BiH bi bila složena država od više federalnih jedinica. Etnički kriterij jest i mora biti na prvom mjestu, jer je riječ o multietničkoj državi. Jasno da se i ostali kriteriji moraju respektirati – navodi se u Platformi HDZ-a 1990.
Prema ovoj stranci, postojale bi federalne (savezne ili centralne) institucije vlasti koje bi “imale ovlasti za normalno funkcioniranje države”.
Zakonodavna vlast imala bi dva doma federalnog parlamenta, gdje bi dom naroda imao efektivno pravo veta.
Izvršnu vlast činilo bi predsjedništvo sastavljeno od tri predstavnika konstitutivnih naroda, od kojih je jedan predsjedavajući, a druga dva zamjenici i rotirali bi se nakon svakih izbora ili nakon svake trećine mandata.
Također, HDZ 1990 predlaže da se članovi predsjedništva biraju posredno u federalnom parlamentu.
Vlada bi bila sastavljena na paritetnom modelu s predsjednikom iz naroda iz kojeg nije predsjednik predsjedništva ili parlamenta.
Prostorno uređenje
– BiH je federacija sastavljena od federalnih jedinica koje bi imale sve ovlasti koje nisu izričito u domenu savezne države. Imale bi parlament i vladu, sudstvo i policiju, ovlasti u privredi, prostornom uređenju, obrazovanju, kulturi, informiranju, zdravstvu i sl. Broj federalnih jedinica ne može biti manji od tri – zaključuje se u Platformi i dodaje da bi općine i gradovi imali brojnije i jače ovlasti nego sada.
Policijske strukture
U Platformi je predloženo i da na državnom nivou bude Ministarstvo sigurnosti i sigurnosne agencije poput Granične policije, OSA-e, antiterorističke i posebne jedinice za borbu protiv organiziranog kriminala. Ostale policijske strukture i upravni poslovi, prema HDZ-u 1990, bili bi u federalnim jedinicama.
Dodik: Za nas je prihvatljiv HDZ-ov prijedlog federalnih jedinica
Premijer RS i lider SNSD-a Milorad Dodik u izjavi za “Dnevni avaz” podsjeća da je njegova stranka već ranije izašla s platformom ustavnih promjena.
– Ona podrazumijeva prijedlog o federalizaciji, koji je izazvao mnogo polemika u BiH i van nje. Å to se tiče prijedloga HDZ-a, on je jednostavan i podrazumijeva uređenje BiH s federalnim jedinicama, što je za nas prihvatljivo, naravno, uz neke uslove koji su vezani za poziciju RS – kaže Dodik.
On je kategoričan da je bilo kakva ustavna promjena moguća samo uz poštovanje činjenice da RS postoji u svom teritorijalnom i političkom okviru i da se tu neće moći ništa mijenjati, osim uvezivanja u jednu funkcionalnu federalnu strukturu, u kojoj se znaju nadležnosti i kako stvari funkcioniraju.
– Nismo ni protiv postojanja više federalnih jedinica, jer smatramo da se na taj način BiH dugoročno stabilizira i može da funkcionira kao prava evropska zemlja. Stoga mislimo da treba podržati prijedlog HDZ-a, ali u svakom slučaju, mi ne odlučujemo sami – konstatira Dodik.
Stranka za BiH: Decentralizirana BiH s multietničkim regijama
Stranka za BiH je još u avgustu napravila radnu verziju Nacrta platforme o reformi Ustava BiH – koja nije u potpunosti završena – ali s njom ova stranka još ne namjerava izlaziti ni u javnost niti na predstojećem sastanku lidera šest vladajućih partija u našoj zemlji.
Silajdžićev stav
Iako je stav člana Predsjedništva BiH i lidera SBiH Harisa Silajdžića da se konačno treba početi rješavati pitanje ustava, koje je odgađano 12 godina, ipak cijeni da, dok se ne riješi pitanje statusa Kosova, do tada ne treba ulaziti u suštinu ustavnih promjena naše zemlje.
U svakom slučaju, SBiH ne namjerava odustati od svog viđenja ustavnog uređenja BiH. Tako se u avgustovskom Nacrtu platforme te stranke predviđa da nijedan član novog ustava ne smije bilo kada ili pod bilo kojim okolnostima dovesti u pitanje suverenitet, teritorijalni integritet, međunarodnopravni subjektivitet BiH niti dovesti do blokade ili gašenja institucija BiH.
Za SBiH trenutna ustavna rješenja ne trebaju biti obavezujuća polazna osnova za izradu novog ustava, dok pojedinačni elementi koji su sadržani u Dejtonskom ustavu mogu, ali ne moraju biti sadržani u novom.
Novi ustav, kako je navedeno u Nacrtu, mora omogućiti povratak karaktera BiH kao istinske multietničke države na svakom dijelu njene teritorije.
Nivoi vlasti
Među prvim načelima na kojima se treba temeljiti novi ustav, kako je navedeno u Nacrtu SBiH, je da je Bosna i Hercegovina nedjeljiva, demokratska, socijalna i građanska država zasnovana na vladavini prava.
– BiH je decentralizirana država, ustrojena na sistemu sastavljenom od najmanje pet multietničkih regija, koje su formirane na temelju funkcionalnih, ekonomskih, geografskih, prometnih, historijskih i etničkih kriterija. BiH ima tri nivoa vlasti: državnu, srednju i lokalnu. Nijedan narod nije dominantan na državnom i srednjem nivou vlasti. Na lokalnom nivou vlasti, u općinama i gradovima, poštuje se princip lokalne samouprave, a vlast se formira na osnovu proporcionalne zastupljenosti – istaknuto je u Nacrtu.
Izborni sistem
Stranka za BiH zastupa stav da novi ustav treba definirati izvorne i izvedene nadležnosti sva tri nivoa vlasti u skladu s multietničkim i decentraliziranim karakterom BiH te s principima funkcionalnosti i ambicijama BiH da nastavi put ka euroatlantskim integracijama.
– Ustav garantira izborni sistem koji osigurava odgovornost svih izabranih političara i drugih predstavnika vlasti prema cjelokupnom stanovništvu BiH, a ne prema pripadnicima pojedinačnih naroda – navedeno je u Nacrtu.
Vitalni nacionalni interes
– BiH ima zakonodavnu, izvršnu i sudsku vlast koja se odlikuje kroz dvodomni parlament, predsjednika, vladu na čelu sa premijerom, ustavni sud i druge sudove uređene zakonom. Ustav kroz raspodjelu dužnosti garantira učešće svih naroda u državnoj vlasti, a sistem odlučivanja ne dozvoljava blokadu rada državnih institucija – jedno je od načela Nacrta SBiH, a u kojem je istaknuto i da će se kolektivna prava pojedinih naroda štititi kroz sistem precizno definiranog vitalnog nacionalnog interesa.
(Avaz)
Add comment