Karadžićev recept


Milorad Dodik neodoljivo podsjeća na Radovana Karadžića iz vremena kad je (po)dijelio Bosnu i Hercegovinu na srpski i ostali dio. Kad se međunarodna zajednica bila usuglasila oko unutarnjeg ure­đenja BiH (Vens-Ovenov plan), tadašnji predsjednik i (su)vlasnik takozvane Republike Srpske Radovan Karadžić, koji je u Atini i sam potpisao taj plan, sazvao je zasjedanje Skupštine RS ”“ uz obrazloženje da želi da se narodni predstavnici izjasne o tom činu.

Zasjedanju te (Karadžićeve) sku­pštine prisustvovali su, između ostalih, i tadašnji predsjednik Jugoslavije Dobrica Čosić, predsjednik Srbije Slobodan Milošević i grčki premijer Konstantin Micotakis. Svi oni su, makar deklarativno, na toj sjednici podržavali Vens-Ovenov mirovni plan. Ali, na suprotnoj strani bili su zagovornici ideje o nastavku rata i o podjeli BiH na srpski i ostali dio. U tome su posebno prednjačili tadašnja potpredsjednica RS Biljana Plavšić i komandant vojske RS general Ratko Mladić. Bili su izrazito protiv Vens-Ovenovog mirovnog plana. Tako je taj mirovni plan i propao. Badava što ga je i sam Karadžić potpisao i što su se za njega izjasnili i Evropska unija i SAD. Karadžiću je najvažnije bilo to da ga ”srpski narod odbija”.

Slična ili identična situacija je i danas. Međunarodna zajednica je ponudila svoje rješenje krize u BiH koje ne ide naruku Dodiku i njegovom nacional-separatizmu. Stoga se on odlučio na jedno vrlo providno rješenje: odlučio se na varijantu permanentnog zasjedanja Skupštine RS. Da svu odgovornost sa sebe prebaci na narodne poslanike, kao što je (u)radio i Karadžić. On će, nema sumnje, diktirati odluke, ali za njih neće snositi odgovornost. Jer, visoki predstavnik može smijeniti njega, ali ne može i sve poslanike, odnosno cijelu skupštinu.

To je situacija s kojom se moraju suočiti i međunarodna zajednica i njen predstavnik Miroslav Lajčak, koji je, izgleda, svjestan situacije u kojoj se ova zemlja nalazi pa je stoga odlučio da počne uklanjati glavne prepreke u njenom primicanju Evropi. A Dodik je na prvom mjestu.

Evropska komisija je u svom najnovijem izvještaju konstatirala da balkanske zemlje i Turska imaju perspektivu da postanu članice Evropske unije kada budu ispunile uvjete koji su im odre­đeni. S obzirom na sadašnje stanje priprema u tim zemljama, ”njihov ulazak u EU mogao bi se dogoditi u srednjoročnom ili dugoročnom periodu” ”“ navodi se u tekstu godišnjeg izvještaja Evropske komisije o proširenju.

Å to se tiče Balkana, izvještaj Evropske komisije navodi da je u nekoliko zemalja proces reformi usporen u ovoj godini i zahtijeva da se ulože posebni napori za poboljšanje sudskog sustava i borbu protiv korupcije.

Brisel se u ovom izvještaju posebno oštro osvrnuo na Bosnu i Hercegovinu za koju kaže da je ”provokativna retorika ključnih političkih lidera zakočila reforme i usporila politički napredak”. U tom se posebno ističe ”“ reforma policije.

Glavni kočničar cijelog procesa približavanja BiH Evropskoj uniji je, bez sumnje, Milorad Dodik. On je svjestan činjenice da ga zbog toga visoki predstavnik može ukloniti s političke scene. Stoga se i odlučio za Karadžićevu varijantu ”“ da se (sa)krije iza odluka Skupštine RS. A one mogu biti samo po njegovoj političkoj volji.

Piše: Mirko Å agolj (Oslobodjenje)

Add comment

BLISTAVI DOM – Vaša sigurnost i povjerenje su naš emanet!

Highlight option

Turn on the "highlight" option for any widget, to get an alternative styling like this. You can change the colors for highlighted widgets in the theme options. See more examples below.

Advertisement

Small ads

Flickr

  • Cecy
  • Des ongles
  • Des mains
  • Shaking tree (detail)
  • Bagarre
  • Jonas
  • Düden
  • Lisa
  • Circé du soir au matin

Social Widget

Collaboratively harness market-driven processes whereas resource-leveling internal or "organic" sources.

ThemeForest

Socijalne mreze

Kozarac.ba se nalazi na raznim socijalnim mrezama, posjeti nasu facebook, twitter ili youtube stranicu.