Karadžićev recept

Milorad Dodik neodoljivo podsjeća na Radovana Karadžića iz vremena kad je (po)dijelio Bosnu i Hercegovinu na srpski i ostali dio. Kad se međunarodna zajednica bila usuglasila oko unutarnjeg ure­đenja BiH (Vens-Ovenov plan), tadašnji predsjednik i (su)vlasnik takozvane Republike Srpske Radovan Karadžić, koji je u Atini i sam potpisao taj plan, sazvao je zasjedanje Skupštine RS ”“ uz obrazloženje da želi da se narodni predstavnici izjasne o tom činu.

Zasjedanju te (Karadžićeve) sku­pštine prisustvovali su, između ostalih, i tadašnji predsjednik Jugoslavije Dobrica Čosić, predsjednik Srbije Slobodan Milošević i grčki premijer Konstantin Micotakis. Svi oni su, makar deklarativno, na toj sjednici podržavali Vens-Ovenov mirovni plan. Ali, na suprotnoj strani bili su zagovornici ideje o nastavku rata i o podjeli BiH na srpski i ostali dio. U tome su posebno prednjačili tadašnja potpredsjednica RS Biljana Plavšić i komandant vojske RS general Ratko Mladić. Bili su izrazito protiv Vens-Ovenovog mirovnog plana. Tako je taj mirovni plan i propao. Badava što ga je i sam Karadžić potpisao i što su se za njega izjasnili i Evropska unija i SAD. Karadžiću je najvažnije bilo to da ga ”srpski narod odbija”.

Slična ili identična situacija je i danas. Međunarodna zajednica je ponudila svoje rješenje krize u BiH koje ne ide naruku Dodiku i njegovom nacional-separatizmu. Stoga se on odlučio na jedno vrlo providno rješenje: odlučio se na varijantu permanentnog zasjedanja Skupštine RS. Da svu odgovornost sa sebe prebaci na narodne poslanike, kao što je (u)radio i Karadžić. On će, nema sumnje, diktirati odluke, ali za njih neće snositi odgovornost. Jer, visoki predstavnik može smijeniti njega, ali ne može i sve poslanike, odnosno cijelu skupštinu.

To je situacija s kojom se moraju suočiti i međunarodna zajednica i njen predstavnik Miroslav Lajčak, koji je, izgleda, svjestan situacije u kojoj se ova zemlja nalazi pa je stoga odlučio da počne uklanjati glavne prepreke u njenom primicanju Evropi. A Dodik je na prvom mjestu.

Evropska komisija je u svom najnovijem izvještaju konstatirala da balkanske zemlje i Turska imaju perspektivu da postanu članice Evropske unije kada budu ispunile uvjete koji su im odre­đeni. S obzirom na sadašnje stanje priprema u tim zemljama, ”njihov ulazak u EU mogao bi se dogoditi u srednjoročnom ili dugoročnom periodu” ”“ navodi se u tekstu godišnjeg izvještaja Evropske komisije o proširenju.

Å to se tiče Balkana, izvještaj Evropske komisije navodi da je u nekoliko zemalja proces reformi usporen u ovoj godini i zahtijeva da se ulože posebni napori za poboljšanje sudskog sustava i borbu protiv korupcije.

Brisel se u ovom izvještaju posebno oštro osvrnuo na Bosnu i Hercegovinu za koju kaže da je ”provokativna retorika ključnih političkih lidera zakočila reforme i usporila politički napredak”. U tom se posebno ističe ”“ reforma policije.

Glavni kočničar cijelog procesa približavanja BiH Evropskoj uniji je, bez sumnje, Milorad Dodik. On je svjestan činjenice da ga zbog toga visoki predstavnik može ukloniti s političke scene. Stoga se i odlučio za Karadžićevu varijantu ”“ da se (sa)krije iza odluka Skupštine RS. A one mogu biti samo po njegovoj političkoj volji.

Piše: Mirko Å agolj (Oslobodjenje)