Visoki predstavnik za BiH Miroslav Lajčak danas je objavio prve mjere koje će omogućiti bolju funkcionalnost državnih institucija. Pojašnjavajući svoje odluke na pres-konferenciji u Sarajevu, visoki predstavnik je kazao da je zbog nemogućnosti pronalaženja dogovora i rješenja rad institucija BiH blokiran. Odluke se ne donose, a zakoni ne usvajaju.
Naveo je da su u posljednih 12 mjeseci u Parlamentarnoj skupštini BiH usvojena samo tri nova reformska zakona, od kojih je samo jedan u vezi s EU integracijama. Jasno je da državni sistem ne funkcionira kako treba i moramo ga osposobiti, dodao je. Visoki predstavnik je, kao prvu mjeru, donio izmjene i dopune Zakona o Vijeću ministara BiH, kojima će biti olakšano odlučivanje u ovoj državnoj instituciji.
Jedna promjena se odnosi na pravilo o kvorumu, prema kojem sjednica Vijeća ministara može biti održana kad god je prisutna većina njegovih članova.
Druga promjena se odnosi na proces donošenja odluka. Naime, odluke o određenim pitanjima mogu se donijeti većinom glasova prisutnih članova i koji glasaju, a takva prosta većina za konačnu odluku treba uključivati samo po jednog predstavnka svakog konstitutivnog naroda, a ne dva kako je to dosad bio slučaj.
Kako je pojasnio Lajčak, vlada će moći donositi odluke, čak i ako manjina ministara odluči da ne prisustvuje sjednici. Na taj način će sistem funkcionirati i u ovako narušenom političkom ozračju.
Ministri će i dalje biti u mogućnosti da glasaju za ili protiv odluka, ali će morati doći na sjednicu da bi to učinili, kazao je Lajčak, dodajući da ova odluka i dalje poštuje pravo svakog konstitutivnog naroda da u opravdanim slučajevima može štititi svoj vitalni nacionalni interes.
Druga mjera visokog predstavnika je zahtjev zajedničkom kolegiju Parlamentarne skupštine BiH da do 1. decembra usvoje izmjene i dopune Pravilnika o radu oba doma parlamenta.
Prva izmjena koju traži odnosi se na oblast “entitetskog glasanja. Ustav propisuje da većina glasova za donošenje odluke podrazumijeva najmanje i jednu trećinu glasova predstavnika izabranih s teritorije svakog entiteta. Postojeći poslovnici o radu to tumače kao jednu trećinu izabranih zastupnika iz svakog entiteta, umjesto trećine onih koji glasaju iz svakog entiteta.
Izmjene moraju riješiti i pitanje kvoruma za održavanje sjednice Predstavničkog doma BiH. Ustav utvrđuje kvorum kao većinu svih članova ovog doma – 22 od 41 zastupnika.
Prema postojećem Poslovniku, postoji dodatni zahtjev da sjednici prisustvuje najmanje 10 članova iz FBiH i pet članova iz RS-a. To tumačenje dozvoljava malom broju članova da spriječi održavanje sjednice Doma, tako što ne dođe na posao. To jednostavno ne može da se tolerira, istaknuo je visoki predstavnik.
Treća izmjena koja se zahtijeva odnosi se na uklanjanje birokratskog mehanizma odlučivanja u kolegijima domova Parlamentarne skupštine BiH.
Ustav propisuje da je uloga predsjedavajućeg i njegovih zamjenika da, radeći kao komisija, nastoje postići saglasnost o odluci koja nije mogla dobiti tzv. entitetsku većinu. Međutim, prema postojećem Poslovniku, nakon usklađivanja Kolegij vraća zakon parlamentu na još jedno glasanje u prvom krugu.
Ovo je birokratski mehanizam odgađanja, koji je već napravio zastoje pri donošenju zakona o zabrani negiranja genocida, o poljoprivredi, o vinu, te izmjena i dopuna Zakona o privremenom raspolaganju državom imovinom, navodi Lajčak.
Ukoliko ove izmjene i dopune ne budu usvojene do 1. decembra, visoki predstavnik je najavio da će iskoristiti ovlasti i sam ih nametnuti.
Trea mjera koju je donio je poziv političkim liderima za uspostavu sistema bolje koordinacije izvršne i zakonodavne vlasti. Riječ je o uspostavi strukturiranog mehanizma u koji će biti uključeni svi koalicioni partneri i predstavnici institucija.
Ovim se želi osigurati bolja koordinacija aktivnosti u okviru provođenja reformi te pronaći kompromis koji osigurava zajedničke stavove i interes. Lajčak će detalje ovog mehanizma iznijeti u pismu liderima stranaka koje su formirale vladajuću koaliciju na nivou BiH.
Ove mjere su, kako je najavio visoki predstavnik, početak procesa kojim će nastaviti raditi na efikasnoj provedbi Daytonskog sporazuma i jačanju funkcionalnosti države.
One nisu usmjerene protiv nijednog naroda ili entiteta, te se njima ne ukidaju ničije ovlasti. Sve je potpuno u skladu s Ustavom BiH, naglasio je.
Pojasnio je da je ovaj prvi set mjera “dobronamjeran” i da traži ozbiljno ponašanje političara prema njima. U suprotnom, najavio je mogućnost daljnjeg korištenja bonskih ovlasti, odnosno smjene odgovornih.
Lajčak je naglasio da međunarodna zajednica ne može smatrati svoju misiju završenom sve dok se u BiH ne dese promjene u pravcu stabilnog, evropskog, demokratskog i multietničkog društva.
On je također ocijenio poraznom činjenicu da politički lideri nisu uspjeli postići dogovor o reformi policije zbog čega je evropski put BiH blokiran.
-Ne može niko da se natjera da ide evropskim putem, to je protiv filozofije evropske integracije. Sve dok domaći političari ne odluče da žele da vas vode tim putem, taj put ostaje za vas zatvoren, iako je Evropa spremna i čeka, poruka je visokog predstavnika.
(FENA)
Add comment