Džumma…

"O vjernici,kada se u petak na molitvu pozovete, kupoprodaju ostavite i pođite da molitvu obavite; to vam je bolje, neka znate! A kad se molitva obavi, onda se po zemlji raziđite i Allahovu blagodat tražite i Allaha mnogo spominjite, da biste postigli što želite" (El-Džumu'a 9. i 10.)

Da'wa je pozivanje ljudi u Allahovu, dž.š., vjeru – Islam i ona ima cvrsto utemeljenje kako u Kur'anu, tako i u Sunnetu. Kaže Uzvišeni Allah:  "A ko govori ljepše od onoga koji poziva Allahu, koji dobra djela cini i koji govori: "Ja sam doista musliman!". (Fussilet,  33.)
Ovo ne samo da je najbolja uloga jednog muslimana u društvu, vec nam je svima i obaveza da prenosimo ono što znamo od Islama na druge.

Kaže Resulullah, sallallahu alejhi ve sellem: "Prenesite od mene makar jedan ajet." (Buharija).

Sam Božiji Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je pozivao u Allahovu, tebareke ve teala, vjeru i ukazivao ljudima na pravi put cijeli period svoje poslanicke misije i ostavio nam najbolji primjer kako treba da ga slijedimo u ovom najcasnijem pozivu.

Kaže Uzvišeni Allah, dželle šanuhu: "O Vjerovjesnice, Mi smo te poslali kao svjedoka i kao donosioca radosnih vijesti i kao poslanika koji opominje, da – po Njegovom naredenju – pozivaš k Allahu, i kao svjetiljku koja sija. I obraduj vjernike da ce Allah na njih veliku milost prosuti, a ne slušaj nevjernike ni licemjere, i na uvrede njihove pažnju ne obracaj i u Allaha se pouzdaj, Allah je dovoljan kao zaštitnik. (Ahzab, 45.- 48.)

I poslanici prije posljednjeg, Muhammeda, sallallahu alejhi ve sellem, pozivali su svoje narode u jednu vjeru i ukazivali im na pravi put.

Kaže Uzvišeni Allah: "Prije tebe nismo nijednog poslanika poslali, a da mu nismo objavili: "Nema boga osim Mene, zato Mene obožavajte." (Enbija, 25.)

Svaki narod je imao medu sobom one koji su im ukazivali na pravi put i opominjali ih na loše posljedice njihovih djela.

Kaže Uzvišeni: "Ti si samo opominjac, a svaki narod je imao onoga ko im ukazuje na pravi put." (Ra'd, 7.)

I kaže: "Svaki narod je imao poslanika. Pa kada im dode poslanik njihov, bude medu njima pravedno presudeno i nikakvo nasilje im ne bude ucinjeno." (Junus, 47)

Ucenjaci su nasljednici Božijih poslanika, jer poznaju njihovu nauku dostavljenu im od Svevišnjeg, po njoj rade i šire je.

Kaže Uzvišeni: " Allah svjedoci da nema drugog boga osim Njega, a i meleki i posjednici znanja, i da On postupa pravedno. Nema boga osim Njega, Silnog i Mudrog." (Ali ‘Imran, 18)

A kaže Resulullah, sallallahu alejhi ve sellem: "Zaista su ulema (uceni u Islamu) nasljednici vjerovjesnika. A zasigurno vjerovjesnici nisu ostavili u nasljedstvo ni dinare ni dirheme, vec su jedino ostavili znanje, pa ko ga se prihvati, dobio je veliki udio u nasljedstvu.". (Ahmed)

Musliman može biti u jednoj od dvije uloge na ovom svijetu: da bude od ucenih koji znaju cime se okoristi i druge poucava, ili da svoje znanje, koliko god da je, prenosi na druge, makar ne bio od ucenih koji ga tumace, razumiju i njime se koriste. On ne smije biti treca vrsta koja niti se okoristi znanjem, niti ga drugima prenosi.

Kaže Resulullah, sallallahu alejhi ve sellem: "Primjer onoga sa cime me je poslao Allah od upute i znanja je kao primjer obilne kiše koja se spusti na neku zemlju, pa jedan njen dio plodan, primi vodu, te iznice ispašu i mnogo rastinja, a jedan njen dio bi neplodan, sacuva vodu, pa Allah njome okoristi ljude, te su se napili, napojili druge i zasijali. Kiša se spusti i na jedan drugi dio zemlje, a biješe ravan, ne sacuva vodu, niti iznice ispašu.

To je primjer onoga koji se pouci u Allahovoj vjeri i kome koristi ono sa cime me poslao Allah, te sazna i druge pouci, i primjer onoga koji time ne diže glavu i ne primi Allahovu Uputu sa kojom sam poslan." (Buharija i Muslim)

Koga god naucimo Islamu, ili mu ukažemo na kakvo dobro, isto je kao da smo to i sami ucinili.

Kaže Resulullah, sallallahu alejhi ve sellem: "Ko ukaže na neko dobro, pripada mu ista nagrada kao i onome koji ga uradi." (Muslim)

Daija ima koristi od svoga rada i nakon smrti, a nauka koju je ostavio iza sebe medu ljudima piše mu se u trajni sevap.

Kaže Resulullah, sallallahu alejhi ve sellem: "Kad covjek umre prestaju njegova djela osim u trome: trajnoj sadaci, nauci kojom se koristi ili dobrom djetetu koje za njega dovu cini." (Muslim)

Onaj ko oživi u Islamu neki zamrli sunnet ili uspostavi lijep obicaj, koji ima svoju osnovu u Islamu, isto tako ima nagradu kao i oni koji ga u tome slijediše, a onaj ko uvede loš obicaj u Islam ili uspostavi neki bid'at (novotariju) u vjeri, isto tako ce imati grijeh kao i svi oni koji ga budu u tome slijedili.

Kaže Resulullah, sallallahu alejhi ve sellem: "Ko uvede u Islamu lijep obicaj, njemu pripada nagrada toga i nagrada svakoga onoga koji po tome radi nakon njega, s tim što se nece ništa umanjiti od njihovih nagrada. A onaj ko uvede u Islam loš obicaj, na njemu je grijeh toga i grijeh svakog onoga ko radi po tome nakon njega, s tim što se nece ništa umanjiti od njihovih grijeha." (Muslim)

U jednom širem znacenju, davet obuhvata naredivanje dobra i podsticanje na njeg, te sprecavanje zla i njegovo zabranjivanje. Nužno je da u svakom društvu ima onih koji ukazuju na pravi put, pozivaju u dobro i odvracaju od zla.

Kaže Uzvišeni Allah: "I neka medu vama bude jedna skupina koja dobru poziva i nareduje poznato, a zabranjuje loše, i to su oni koji su uspjeli.". (Ali Imran, 104.)

Musliman mora biti aktivan clan ljudske zajednice i dužnost mu je, u skladu sa svojim mogucnostima, da poziva u dobro i istinu, te da sprecava i otklanja zlo koje se pojavi.

Kaže Allah, džele šanuhu: "Tako Mi vremena, covjek je sigurno na gubitku, samo ne oni koji vjeruju i dobra djela cine i koji jedni drugima istinu preporucuju i koji jedni drugima preporucuju strpljenje." ( ’Asr,  1.-3.)

Kaže Resulullah, sallallahu alejhi ve sellem: "Ko od vas vidi neko zlo, neka ga otkloni rukom, a ako ne može, onda jezikom, pa ako ne može, onda srcem, a to je najslabiji iman." (Muslim)

U slucaju da ummet zanemari ovu svoju veliku obavezu, onda posljedice nece osjetiti samo oni koji zlo rade, vec kazna pogada sve.

Kaže Allah, dželle ve ala: "I bojte se iskušenja koje nece zadesiti samo one koji su nepravdu ucinili, i znajte da Allah žestoko kažnjava." (Enfal, 25.)

Kaže Resulullah, sallallahu alejhi ve sellem: "Primjer onoga koji popušta u Allahovim propisima i onoga koji ih krši je kao primjer jednog naroda koji se ukrca u ladu, pa jedni bijahu na njenom dnu, a drugi na palubi. Prolaziše sa vodom oni na potpalublju preko onih gore, pa ih tako uznemiravaše, te jedan uze sjekiru i poce bušiti dno lade, a ovi mu dodoše i rekoše: "Šta ti je?", a on rece: "Ja sam vas uznemirio, a meni je potrebna voda." Ako ga sprijece spasice i njega i sebe, a ako ga puste uništice i njega i sebe." (Buharija)

Ne boriti se protiv zla ili ga, u najmanju ruku, ne prezirati, znaci utopiti se u njega i odobravati ga, te izgubiti glavnu karakteristiku imana, a to je el-vela vel-bera (biti uz istinu i odreci se svega suprotnog Islamu).

Kaže Resulullah, sallallahu alejhi ve sellem: "Nema ni jednog vjerovjesnika koga je Allah poslao medu njegov narod prije mene a da nije imao u svojim sljedbenicima pomagace i drugove koji su uzimali za njegov sunnet i slijedili njegove upute, zatim mjesto njih dolaziše kasniji, koji govore ono što ne rade, i cine ono što im nije naredeno, pa ko se protiv njih bori svojom rukom, mu'min je, i ko se protiv njih bori svojim jezikom, mu'min je, i ko se protiv njih bori svojim srcem, mu'min je, a mimo toga nema ni koliko zrno gorušice imana." (Muslim)

Daije su od svog postojanja bile izložene raznoraznim neprilikama, zlostavljanjima, progonima, vrijedanjima, ismijavanjima, pa cak i fizickim likvidacijama.

Kaže Allah, subhanehu ve teala: "Oni koji nijecu Allahove ajete i ubijaju vjerovjesnike bez ikakvog razloga i ubijaju one medu ljudima koji nareduju Pravdu, pa ti takvima navijesti bolnu patnju. To su oni cija su djela propala i na ovome i na onome svijetu i oni nemaju nikog ko ce im pomoci." ( Ali Imran, 21.-22.)

Davet zahtijeva veliki sabur (strpljivost, izdržljivost i ustrajnost) i u njemu uspijevaju samo oni kojima Allah podari Svoju blagodat.

Kaže Uzvišeni Allah: "S tim se mogu susresti samo strpljivi, i s tim se mogu susresti samo vrlo srecni.". ( Fussilet, 35.)

I kaže Allah, dželle šanuhu: "… i koji jedni drugima istinu preporucuju i koji jedni drugima preporucuju strpljenje.". ( Asr, 3.)

I kaže Uzvišeni: "Zar vi mislite da cete uci u džennet, a još niste iskusili ono što su iskusili oni koji su bili prije vas. Njih su zadešavale neimaštine i bolesti i toliko su bili uznemiravani da bi i Poslanik i oni koji su sa njim vjerovali, uzviknuli: "Kada ce vec jednom Allahova pomoc." Eto, Allahova pomoc je zaista blizu. ( Bekare, 214.)