Kozarac.ba

Bajramska hutba-poruka reisu-l-uleme Mustafe ef. Cerića


“Hvala Allahu, Stvoritelju svjetova, na milosti i nimetima kojima nas daruje.

Donesimo salavat i selam na posljednjeg Allahova poslanika Muhammeda, a.s., na njegovu porodicu, na njegove ashabe i na sve one koji su živjeli i umrli s Istinom u srcu i u djelu.

Sjetimo se bosanskih sinova, šehida, koji su, na Allahovom putu, dali svoje živote… Draga braćo i sestre,

Ramazan je oduvijek vrijeme kad muslimani više i dublje razmišljaju o svom stanju.

Ramazanski post je oduvijek način na koji muslimani vježbaju svoje tijelo i svoju dušu za nove izazove.
Ovoga Ramazana bosanski muslimani su više i dublje razmišljali o Kur'anu, o Poslaniku, o komšiji, o društvu, o državi, te o svojoj sudbini u Europi.

Posteći ovoga Ramazana, bosanski muslimani nisu mogli ne zapaziti neke bolesti bosanskog društva, kao što su laž i kleveta, droga i alkohol, pornografija i prostitucija, zavist i ljubomora te mito i korupcija. Zato su najveći izazovi ove generacije kako prepoznati istinu, kako živjeti zdravo, kako se ponašati moralno, kako voljeti čovjeka, kako raditi pošteno?!

Ovi izazovi su posebno važni za muslimane zato što im se u Ku'anu zapovijeda da preuzmu bît tevratskog, indžilskog i zeburskog emaneta i zato što im se u Kur'anu kazuje kako da vole Adema, Nuha, Ibrahima, Musaa, Isaa i Muhammeda, a.s.
Muslimani su dužni da pronose svijetom tevratski zahtjev za poštivanjem Božjeg zakona. Dužni su da shvate indžilski duh morala. Dužni su da se upoznaju sa zeburskim mudrostima. I, dakako, dužni su da čitaju i uče slovo i duh Kur'ana u kojem je lijek za čovjeka koji ima srce da osjeti, uši da čuje i um da razumije Božju vječnu riječ.

Ovaj Kur'an upućuje na pravi put. Onima koji imaju vjeru Kur'an donosi radosnu vijest da ih čeka velika nagrada (Kur'an, 17:9).

Kur'an se danas čita i uči više nego bilo koja druga knjiga.

S različitim motivima, ali niko ne može ostati ravnodušan prema živoj i vječnoj kur'anskoj poruci. Jedni traže i nalaze lijek za svoje srce i dušu; drugi u Kur'anu traže, ali ne nalaze, razlog za mržnju i strah. Oslobođeni Bilal Habešija je tražio i našao lijek za svoju slobodnu dušu, ali Ebu Džehel nije našao zato što ga nije ni tražio.

Jedni napadaju, drugi Kur'an brane. No, ni jedni ni drugi ne treba da to rade. Jer Kur'an je svjetlost koja nema kraja. Niti je moguće kur'ansku svjetlost umanjiti, niti čovjek svjetlost može uvećati. Ona je takva kakva jest za sve jednako dostupna – i onima koji hoće da svojim riječima svjetlost ugase i onima koji hoće da svjetlost još više rasvjetle. Ali ne znaju ni jedni ni drugi da nur Allahov svijetli unatoč zloj namjeri jednih i dobroj namjeri drugih. Jer niko ne može ništa bolje kazati o Kur'anu od njegovog autora i niko ne može bolje čuvati njegovo slovo i njegov duh od Allaha Uzvišenog koji poručuje: Mi smo Kur'an objavili i mi ćemo ga čuvati (Kuran,15:9). I upamtite – govori Allah Uzvišeni – da je ovaj Kur'an na kakvom brdu objavljen, vidio bi kako se brdo trese iz poštovanja prema Allahu (Kur'an, 59:21) . I zato neka svi znaju – i oni koji ga osporavaju i oni koji ga prisvajaju: Kur'an je vječna Allahova riječ u kojoj ljudi mogu naći sve što im treba za sreću na ovome i spas na drugome svijetu.

Poslanik

Ja sam poslan da kod ljudi obnovim moral (Hadis)

Isto tako danas se o Muhammedu, a.s., govori i piše više nego o bilo kojoj osobi u svijetu.

Razumljivo, poruka se ne može odvojiti od poručitelja. Kur'an se ne može razumjeti bez njegovog prenosioca – Muhammeda, a.s., kojeg više od milijardu i po ljudi ima u srcu i zato nemaju potrebu da mu prave sliku. Onaj kojeg iskreno voliš stanuje u tvom srcu. Niko ti ga ne može oteti. Nikome ga ne trebaš na vratu pokazivati, niti na zidu slikati. Allahov Poslanik Muhammed, a.s., uvijek je s tobom ako si ti s njim učeći na njega salavat da bi zaslužio njegov šefa'at.

Ma šta neko mislio i govorio, istina o Muhammedu, a.s., ostaje zauvijek: Muhammed, a.s., je milost i radost svjetovima; blagost i dobrota ljudima; zov i izazov čovječanstvu. U njemu se dogodio spoj transcedentnog i imanentnog svijeta; kroz njega se spoznao Božanski naum i otkrio čovjekov um; s Muhammedom, a.s., čovjek je ustanovio vezu između ovoga i onoga svijeta, između ovoga i onoga života. „Ako su veličina smisla, mala sredstva i ogromni rezultati tri mjerila za ljudski genij, ko se onda usuđuje usporediti bilo kojeg velikog čovjeka u modernoj povijesti s Muhammedom, a.s.“ (Lamartine). Nije se usudio ni veliki pjesnik Hasan Sabit, pa je zato rekao: „Ja ne hvalim Muhammeda svojom pjesmom, već moja pjesma je vrijedna hvale zbog Muhammeda“.

Allahovom, dž.š., voljom, Muhammed, a.s., je ustanovio načelo o slobodi vjere; Muhammed, a.s., je odbacio rasnu diskriminaciju – „nema prednosti bijelac nad crncem, niti crnac nad bijelcem, osim po moralnom ponašanju“; Muhammed, a.s., je ukinuo nepravednu instituciju svećenstva i oslobodio čovjeka od nasljednog grijeha. Svi ljudi se rađaju slobodni i svi ljudi su jednaki pred Bogom i zakonom.

Muhammed, a.s., nam je poručio: „Pravi musliman je onaj od čijih ruku i jezika su drugi ljudi slobodni“.

Komšija

Dakako, iz tog svetog pravila proizilazi i pravilo o svetosti komšije o kojem nas Muaz ibn Džebel obavještava, pa kaže:
Jednom smo upitali Allahovog Poslanika: – Šta je pravo komšije? Alejhisselam je odgovorio: – Ako ti zatraži pozajmicu, uzajmi mu; ako te pozove u pomoć, pomozi mu; ako je muhtać, podupri ga; ako se razboli, obiđi ga; ako umre, budi mu na dženazi; ako mu se dogodi kakvo dobro, neka te to obraduje i čestitaj mu; ako ga zadesi kakvo zlo, neka te to rastuži i izrazi mu suosjećanje; nemoj da ga miris iz tvog kuhanog lonca uznemirava, već to podijeli s njim makar jednim gutljajem; nemoj svojom kućom natkriliti njegovu tako da ga možeš motriti šta radi i nemoj ništa raditi oko njegove kuće bez njegove dozvole; ako na pijaci kupiš voća, pokloni mu nešto od toga ili to sakrij da ne vidi i neka tvoja djeca ne izlaze s tim kako bi prkosila njegovoj djeci. Da li razumijete što vam govorim – Malo ljudi može udovoljiti pravu komšije. To su oni kojima Allah Uzvišeni podari dobru duši i plemenito srce.

Braćo i sestre, ono čime se naša zemlja, posebno grad Sarajevo, oduvijek ponosila bila su sveta komšijska prava koja smo naučili od naših predaka, koji su to usvojili od našeg Pejgambera. Ta prava treba i dalje čuvati i njegovati. Svetost komšiluka treba na potomke prenositi, jer uvjet za zdravlje i napredak društva i države jest zdrav i napredan komšiluk.

Društvo i država

Kažu da je na portalu koledža iz četrnaestog stoljeća u Andalusu pisalo da svijet stoji na četiri stuba: na stubu učenosti mudroga; na stubu pravde moćnoga; na stubu dove pravednoga, i na stubu odvažnosti hrabroga.

Riječ je, dakle, o četiri stuba na kojima stoji društvo i država. Zato bi to trebalo da danas piše na svim našim mektebima, školama, univerzitetima i državnim ustanovama. Jer, nema naprednog društva, niti stabilne države bez intelektualne moći koja održava visok stupanj odgoja i obrazovanja u kojem su sadržani principi morala, etike, poštenja, odgovornosti, poštivanje zakona, poštivanje ljudskih prava, princip volje da se radi najbolje, te princip poštivanja svog i tuđeg vremena. Zato je "stub učenosti intelektualaca" od prevelike važnosti za razvoj društva i uspostavu države.

Nema mira, niti povjerenja među ljudima i narodima ako u društvu i državi nema jednake pravde za sve njezine stanovnike. Države koje se boje svojih građana donose mnogo više dobra društvu nego one države kojih se građani moraju bojati. Države koje rješavaju probleme društva poželjnije su od država koje su same sebi problem. Zato je „stub pravde moćnoga“ za bosansko društvo i državu jedan od najbitnijih stubova za naš opći napredak.

Dakako, nema sreće, ni napretka bez morala i etike. Povijesna je istina – društvo i država nisu padali od sablje izvana, već od mita i korupcije iznutra. Nažalost, naše društvo i država su u takvom zagrljaju mita i korupcije da je sve više onih koji gube nadu u pravdu i poštenje onih koji to treba da zaustave. Ali ne treba nadu gubiti, već se treba boriti protiv pošasti mita i korupcije. Ako nikako drugačije, a ono bar „dovom pravednika“.

Pripovijeda se da je jedan molio Boga da ga oslobodi loših navika, a Bog mu reče: „Ne, to nije do Mene, već do tebe da se sam odvikneš“!

Drugi je molio da mu Bog dadne sabur, a Bog mu reče: „Ne, sabur je posljedica truda. To se ne dobiva, već naučava“!
Treći je molio da mu Bog podari sreću, a Bog mu reče: „Ne, Ja ti darujem blagodati, a sreću ti sam sebi donosiš“!
Četvrti je molio Boga da mu podari sve stvari da uživa, a Bog mu reče, „Ne, Ja sam ti dao život da bi mogao sve stvari doživjeti“!

I, na kraju, peti je molio da mu se kaže kako se vole ljudi kao što ih Bog voli:, a Bog reče: „Ti si sad sve shvatio!“
„Stub odvažnosti hrabrog“ za društvo i državu uvijek ima visoku cijenu, ali ovih dana osjećamo da nam taj stub odnekud fali. Umjesto hrabrosti za opće dobro na cijeni je slijepa lojalnost. To nije u duhu naše vjeri i naše ovdašnje sudbine. Zato, između lojalnih i nesposobnih treba birati sposobne, jer se pokazalo da nesposobni, pa makar bili lojalni određenoj partiji, ne pridonose veliku korist društvu i državi.

Stoga, nema nam druge već da svi zajedno podižemo ove stubove: učenost mudroga, pravdu moćnoga, dovu pravednoga i odvažnost hrabroga.

Europa

Tako ćemo postići Allahov rizaluk, ali i biti priznati i poštovani u Europi i svijetu.

Za Europu mi danas imamo samo jednu poruku: bosanski muslimani su iskusili i hidžru i džihad. U oba slučaja pokazali su koliko vole svoju vjeru i svoju domovinu. U tome ih više ne treba provjeravati. Umjesto toga, bosanski muslimani hoće da budu suštinski i formalno dio europskog društva u okviru “društvenog ugovora” koji će osigurati svim muslimanima u Europi pravo na život, vjeru, slobodu, imetak i čast. Zauzvrat, Europa može biti ponosna što će pokazati svijetu i zapisati u svojoj povijesti da je dosljedna principima demokracije, ljudskih prava i multikulturne ideologije.
Mir i sigurnost Europe je i naš mir i sigurnost.

Tolerancija i suživot u Europi su život i napredak europskih muslimana.

Sarajevo hoće, može i zna živjeti i druge poučavati međuvjerskom i međukulturnom dijalogu i toleranciji. To je bît vjere i kulture bosanskih muslimana.

Zato danas učimo svi ovu dovu:

Milostivi Bože,
Učini da samo Tebi služimo!
Da se grijeha klonimo!
Da istinu govorimo!
Da o dobru mislimo!
Da dobra djela činimo!
Da se tuđeg hakka klonimo!
Da kod sebe korisno znanje povećavamo!

Bože Milostivi,
Podari bolesnima zdravlje!
Siromašnima opskrbu!
Prognanima povratak domovima njihovim!
Zarobljenicima slobodu!
Našim braniocima pomoć!
Našoj domovini mir i slobodu!
Osnaži naše prvake mudrošću i hrabrošću!
Našu ulemu znanjem i iskrenošću!

Bože Milostivi,
Oplemeni sve ljude ljubavlju i milošću!
Očisti ljudska srca od mržnje i zla!
Podari cijelome svijetu Tvoju uputu i milost!
Tako Ti Tvoje neizmjerne dobrote,
I tako Ti Tvoje milosti u ovome velikom danu!

Braćo i sestre,

Podijelite radost Bajrama među sobom i ne zaboravite da sutra, na Dan šehida, odate počast najboljim sinovima, šehidima, Bosne i Hercegovine!

S posebnim ponosom sjećamo se danas treće godišnjice smrti predsjednika Alije Izetbegovića, moleći Allaha da mu podari lijepi Džennet a nama da osnaži pamet da budemo i ostanemo zajedno na Pravome putu.
Nemojte zaboraviti da je mekteb bît našeg islamskog identiteta. Zato šaljite svoju djecu da nauče biti dobri ljudi i ponosni muslimani!

Svima vam od srca želim sretan Bajram, moleći dragog Allaha (dž.š.) za vaše zdravlje i uspjeh u životu i radu. Posebno želim Bajram čestitati prognanim, bolesnim i nemoćnim, s dovom Stvoritelju Uzvišenom da im bude na pomoći!

Sa osobitim željama Bajram čestitam našoj braći u Hrvatskoj, Sloveniji, Sandžaku, Kosovu, Crnoj Gori, Srbiji, Makedoniji, te bošnjačkoj dijaspori i svim muslimanima i muslimankama u svijetu sa riječima:

Bajram šerif mubarek olsun!

FENA

Socijalne mreze

Kozarac.ba se nalazi na raznim socijalnim mrezama, posjeti nasu facebook, twitter ili youtube stranicu.