Posjeta Rejs-ul-uleme dr Mustafe ef. Cerića Prijedoru

U četvrtak u 10 h Rejs-ul-ulema dr Mustafa ef. Cerić je po šesti put posjetio Prijedor u posljednje tri godine: u avgustu 2003. bio je u radnoj posjeti imamima Prijedora i Kozarca u Kozarcu, zatim je bio na dvije šehidske dženaze 2004. i 2005. u Prijedoru kod gradskih šehidskih mezarluka “Skela”, te bio prošle godine na otvorenju centralne Mutničke džamije u Kozarcu i bio 20.07. ove godine na šehidskoj dženazi u Rizvanovićima, na Lijevoj obali Sane kod Prijedora.

Na prijedlog Bihaćkog muftije, prof. Hasan ef. Makića, u sklopu predramazanskih radnih sastanaka Rejsa sa imamima na području BiH, za oblast Bihaćkog i Banjalučkog muftijstva održala se u Prijedoru, u Gradskom amaterskom pozorištu, sa početkom u 10 h.

U delegaciji sa Rejsom došao je i naibu rejs hafiz Ismet ef. Spahić, predsjednik Udruženja Ilmijje Muharem ef. Hasanbegović, novinar «Preporoda» mr. Mirnes Kovač. Nakon kratke uvodne riječi glavnog organizatora ovih predramazanskih radnih druženja, gdje je naglasio da su jučer bili u posjeti Traničkom muftijstvu u Bugojnu, a sutra su u posjeti Zeničkom muftijstvu u Zenici, kratko su se predstavili banjalučki muftija Edhem ef. Čamdžić i bihaćki muftija, Hasan ef. Makić. Zatim je uslijedilo kraće radno predstavljanje medžlisa od strane njihovih glavnih imama na prostoru dvaju muftijstava: sa banjalučkog muftijstva predstavili su se medžlisi Banja Luka, Prnjavor, Derventa, Mrkonjić Grad, Bosanski Brod, Bosanska Gradiška, Bosanska Dubica, Kotor Varoš i Ključ, a sa bihaćkog muftijstva predstavili su se medžlisi Bihać, Cazin, Velika Kladuša, Bužim, Sanski Most, Bosanska Krupa, Bosanski Petrovac, Bosanska Kostajnica, Bosanski Novi, Kozarac i Prijedor.

 Zatim se prisutnim imamima obratio naibu rejs Ismet ef. Spahić sa prigodnim savjetima o ramazanskim aktivnostima, skrećući pažnju na važnost objašnjavanja zekata obzirom da još uvijek mnogi ne razlikuju zekat o vitara, odn. sadekatul fitra.
 
Poslije se na binu popeo i Rejs i obratio se imamima. Svoje obraćanje je započeo sa selamom šehidima, svojom podrškom na osnivanju fondacije za Prijedor i Kozarac, koja bi se brinula o obilježjima Omarske i drugih stratišta, kao i šehidskih mezarluka, te je podvukao da je procentualno gledajući stradanje opštine Prijedora jednako a možda i veće od stradnja Srebrenice. Istakao je važnost i odgovornost imamskog posla, sa posebnim akcentom da se taj posao mora raditi iskreno i u ime Boga, jer nikad za taj posao istinsko i adekvatno priznanje neće imam dobiti od ljudi već od Boga.

Naglasio je da akcent uz ramazan treba staviti na mektebsku pouku i edukaciju u džamiji. Nezaobilaznu tematiku općih izbora ukratko je dotakao time da je Islamska zajednica kao institucija u potpunosti iznad nivoa bilo kakve imenovane kampanje, te je rekao da nema imenovanja pojedinaca ili stranaka u smislu favoriziranja. No, svaki imam treba da naglasi općenito karakterna svojstva poštenja i čestitosti koje svako treba da traži u onima za koje hoće da glasa. Ono što je najvažnije, jeste da se prenese ljudima  fetva da je izlazak na izbore FARZ, kao što je farz odazvati se sudu na svjedočenje, jer se raspisivanjem izbora svaki punoljetan građanin poziva da svjedoči i da iznese svoj sud o najkvalitetnijim ljudima za preuzimanje najodgovornijih funkcija u društvu.
Na kraju, ispred Vjersko prosvjetne službe pročitani su i dopisi u kojima je još jednom naglašena ozbiljnost imama, uzoran nastup u javnosti, te obaveza redovnih imamskih sastanaka sa glavnim imamima gdje će se raditi i na usavršavanju tematika imamskog poziva, a pogotovo oblasti kiraeta i fikha.

Po protokolu domaćina, Medžlisa IZ Prijedor, predvidjeno je bilo da se poslije radnog sastanka ide na podne u Čaršijsku džamiju i time da se ukaže moralni podstrek završetku radova na džamiji i pratećim objektima džamije u kojima je prije bio smješten administrativni dio Medžlisa u prizemlju i stan imama na spratu. Nakon podne namaza je predvidjen ručak u restoranu “Zlatna ribica” u Starom Gradu. Međutim, kod Čaršijske džamije, prije podne namaza, ispred građevinskog odbora džamije u Starom Gradu zamoljen je Rejs da dođe i položi prve cigle za zidanje iste džamije. Rejs ef. je iskoristio tu priliku da se, na temelju džamije u Starom Gradu, prisutnoj skromnoj skupini ljudi obrati sa smjernicama da moraju očuvati jedinstvo Bošnjaka povratnika, ali i da najstariju džamiju u Prijedoru trebaju graditi istu kakva je bila i da nemaju potrebe da se žure sa izgradnjom zbog neposredne blizine Zagradske i Čaršijske džamije.

Također je istakao da treba angažovati stručnjake koji će tačno kompletirati dokumentaciju o autentičnom izgledu džamije u Starom Gradu, koja ne samo da je najstarija džamija, već i najstariji vjerski objekt u Prijedoru, i kao takva zavređuje posebnu pažnju. Rejs ef. je naglasio i da se svugdje hvali sa Čaršijskom džamijom u Prijedoru kao najljepšom u BiH, jer je urađena u autentičnom starinskom izgledu, zidana od kamena i sa drvenom munarom. Ispred političkog bošnjačkog dijela Prijedora, Muharem Murselović, narodni poslanik u NS RS, je kratko upoznao Rejsa da je Prijedor nastao iz Starog Grada i da su dvije džamija, Čaršijska prije 1824. i Gradska 1747. rađene na isti način. No, ipak, građevinski odbor je pripremio punu ciglu za zidanje istog objekta. Rejs-ul-ulema je također podvukao da se objekat Medžlisa kod Čaršijske džamie treba pod hitno raditi i da treba dati prioritet završetku tog objekta radi ostvarenja normalnih uvjeta rada Islamske zajednicu u Prijedoru.

Po završenom ručku u restoranu «Zlatna ribica» u Starom Gradu, oko 16 h Rejs-ul-ulema je napustio Prijedor.