Kozarac.ba

Spomen obilježje Kevljani 2005

Somen obilježje u Kevljanima

Prostor Spomen grobnice u Kevljanima mora biti kontemplativni prostor,
mjesto gdje osjećaji i misli svih posjetilaca treba da budu budni i svjesni
tragedije ljudske okrutnosti i posmatračke hladnokrvnosti koja se na
ovom mjestu desila. To je spomenik koji mora iskazati poštovanje prema
onima koji su tu izgubili život, te ući u svijest i savjest čovječanstva da
vječno podsjeća i opominje. Zato je važno da mjesta masovnih grobnica
podsjećaju na tragediju koja se tu desila, ali je isto tako važno biti
svjestan da svaka masovna grobnica mora ujedno biti i simbol otpora
nacional-fašizmu i rasizmu.

Pored toga, Spomenik u Kevljanima svojom duhovnom i estetskom
vrijednošću treba da bude zamajac razvoja ovog područja i magnet koji
će privući mnoge posjetitelje.

Rečene misli i ocjene su autorima ovog projekta odredile program.
Bićemo sretni ako naša razmišljanja i ideje makar koliko doprinesu
uspješnom obavljanju ove zadaće.

Neka nas dragi Alah nadahne u našem nastojanju.

TEHNIČKI OPIS

Obrazloženje koncepta

Idejno rješenje inspirisano je poštovanjem prema žrtvama i prema pitom
krajolikom Podkozare. Adekvatno tome projekat odiše jednostavnošću i
konsekventnošću u oblikovanju i primjeni materijala.
Odlike toga koncepta su:

”¢ da kompleks spomenika, masovne grobnice sa jedne, a džamije, kuća
imama, gasulhana, sa druge strane, ostvare vrhunska, pejsažnoestetska
obilježja tradicionalnih muslimanskih prostora,
”¢ da naglasimo pejsažni koncept Somenika koji “komunicira sa
okolišem”, ali je ujedno i specifičan, decentan i dostojanstven,
”¢ da arhitektonski objekti zrače porukama, da su arhitektonski originalni
i moderni, i primjereni vremenu u kojem živimo, a ujedno da odišu
tradicijom bosanske arhitekture,
”¢ da gradimo materijalima najviše estetske vrijednosti i maksimalno
duge trajnosti.
”¢ da koncentracijom objekata (džamija kuća imama, servisni objekat) u
jednoj skupini uz Spomen obilježje, ne remetimo cilj koncipiranja
pejsažnog muslimanskog greblja,
”¢ da unutar Spomen obilježje vlada mir i tišina, što znači da se moraju
isključiti sve vrste kolskog prometa (putevi, parkinzi ili kretanje
servisnih vozila),

Autori su se pri izradi oblikovnog rješenja koristili bogatom riznicom
simbola islamske ornamentike i arhitekture, polumjesecom i zvijezdom;
tirkiznozelenom bojom u presjeku stakla; vodom, igrom svjetla i sjene,
interpretirajući ih na nove načine i u novim materijalima.

Urbanistička koncepcija – Čilim

Razbacani objekti na parceli đamiji, uvezani su popločanjem po “Čilimu”
centralno u lokaciji.

Popločana je u mehkom materijalu inpregniranih hrastovih kocki 20 na 20
sa travnatom fugom, po kojoj se hoda zaista kao po mehkom ćilimu
(trajnost ovih kocki duža je od trajnosti raznoraznih podnih kamenih i
keramičkih površina koje nisu u stanju podnijeti bosanske zime).

Objekti su mehko i rahlo raspoređeni po popločanju, što dodatno
poboljšava uvjete za uklapanje objekata u pejsaž. Između đamije, kuće i
servisnog objekta formiran je plato, na kojem postavljen je šadrvan i
zasađene su lipe pod kojima su klupe.

Platou se prilazi preko platoa Spomen obilježja, na kojemu su na niskom
kamenom zidiću postavljene staklene stijene, sa upisanim imenima
mrtvih. Kroz njih se vidi mjesto masovne grobnice sa zasađenim
ljiljanima.

Arhitektonsko oblikovanje je tako da duhovno priprema posjetioca da
preda Fatihu mrtvima.

Korišteni su elementi gradskog urbanizma, zid-ograda sa otvorima,
popločani platoi, klupe za sjedenje, šadrvan, formirajuću mikrourbani
kompleks.

Postojeće stanje

Džamijsko zemljište u Starim Kevljanima površine cca. 5700 m2 se
nalazi uz seoski makadamski put. Od puta ga dijeli jaruga koja je
betonskom konstrukcijom premošćena samo na dijelu pristupa džamiji.
Džamija je obnovljena na temeljima strare džamije čija srušena munara
se čuva na lokaciji. Kuća imama je porušena a od nje su ostali samo
temelji veličine cca 8,5 sa 9,5 m. Na lokaciji je i objekat gasulhane
veličine cca 3×7 m.

Južno od džamije je greblje, između kojeg i jaruge je livada na kojoj se
nalazi mjesto masovne grobnice čije oblikovanje treba riješiti ovim
projektom.

Snabdjevanje vodom se vrši iz bunara sa hidroforom. Ne postoji
kanalizaciona mreža. Postojeći objekti su priključeni na
elektrodistributivnu mrežu. Za novoprojektovane zgrade i vanjsku
rasvjetu trebat će provjeriti kapacitet postojećeg priključka.

Urbanistička koncepcija

Uz novosagrađenu džamiju je gasulhana i temelji porušene kuće imama.
Ovim projektom se zadržava položaj gasulhane i kuće imama s tim da se
dodaju novi sadržaji i shodno tome povećavaju gabariti oba objekta.
Zgrada za imama, pored stana, treba da ima i mekteb, biblioteku,
kancelariju, a zgrada gasulhane treba da se proširi za smještaj muške i
ženske abdesthane i prostorije za upravljane sistemima.

Zadržava se mjesto ulaza u džamijski komplkes. Od ulaza vodi pješački
put širine 5m prema džamijskom trgu sa kojeg se ulazi u džamiju, kuću
imama, gasulhanu i groblje. Pristupni put i trg, pristup gasulhani i kući
imama su kaldrmisani impregniranom hrastovim pločama 20/20cm sa
travnatim fugama 4cm. Ova ploha se uslovno može koristiti i kao kolski
pristup, ali isključivo za potrebe gasulhane i snabdjevanje objekata.
Uz pristupni put je u formi kružnog odsječka projektirano proširenje koje
je obrubljeno kamenim zidićem na kojem su staklene ploče sa imenima
žrtava.

Džamijski trg je sa sjevera obrubljen kamenim zidićem, klupom, a dijelom
i sa zapada na kojoj strani je kuća imama, te zid sa kapijom kroz koju se
ulazi u avliju.

Å adrvan je inspirisan šadrvanom u Begovoj džamiji u Sarajevu, ali
oblikovan u formama i materijalima koji su primjereni našem vremenu. U
unutrašnjem prstenu šadrvana je bazen, a zidovi tog prstena imaju
česme na kojima se može uzeti abdest. Vanjski prsten služi za sjedenje i
uzimanje abdesta, a ujedno razdjeljuje mokru od suhe površine trga.
Ispod vode ugrađene je 8 podnih svetiljki, tako da voda iluminira noću.
Južno od kuće imama je kaldrmisana avlija sa česmom a oko avlije i
kuće je voćnjak. Na zelenj površini, sjeverno od pristupnug puta, će se
pohraniti ostaci srušene munare ukomponirani u park.

Ograđivanje kompleksa se predviđa bijelim zidom sa ”prozorima “ i
demirima koji je pokriven ćeramidom. Ogradni zid je planiran samo na
uličnoj strani parcele i dijelom nasjevernoj strani (od ulice do džamije).
Ostatak ograde parcele je od šišane živice.

Planira se postojeću jarugu kanalisati betonskim drenažnim cijevima i
zatrpati do nivoa ulice, odnosno groblja. Nad jarugom (između ogradnog
zida i ceste) je parking od perforiranih betonski ploča u travi.

Parking je riješen uzduž puta uz ogradni zid, cijelom širinom jarka. Na
ovom potezu već postojeći jarak uzduž puta, treba postaviti drenažnu
kanalizaciju. Kada se ovaj jarak zatrpa i poploča granitnim kockama sa
travnatom fugom, može se perfekto iskoristiti i kao parking traka. Ovo
zaista praktično rješenje omogućava parking za 27 parking mjesta.
Postojeću cestu treba rekonstruirati i asfaltirati barem u dužini
jugoistočne granice džamijske parcele.

Kuća imama

Kuća se gradi na postojećim temeljima veličine 8,5×9,5 m stim da će se
povećati u oba pravca na dimmenziju 10,65×15,5 m.

Oblikovno je koncipirana sa pretenzijama da asocira na veću begovsku
bosansku kuću iz osmanskog perioda. To se postiže kamenim
prizemljem, bijelim zidovima gabarita sprata obogaćenog doksatom i
drvenom verandom, viševodnog krova pod ćeramidom, drvenim
elementima stepeništa, verande, ograde, nevelikim dvokrilnim drvenim
prozorima i okovanim vratima, kao i urbanim elementima kaldrmisane
avlije, bijelog ogradnog zida sa kapijom i baštom sa voćnjakom.

U prizemlju je mekteb, biblioteka, kancelarija i sanitarije. Ulazi se sa
avlije u manji hol u kome je kafe-kuhinja. Iz hola se ulazi u sve prostorije
prizemlja. Na spratu je stan imama kojem se pristupa sa verande do koje
vode drvene stepenice. Sa verande se ulazi u hol koji je jedina
komunikaciona površina stana iz kojeg se ulazi u dnevni boravak, dvije
sobe, sanitarne prostorije i ostavu. Dnevni boravak sa kuhinjom je u
sjeveroistočnom dijelu gabarita prema džamiji. Dio dnevnog boravka leži
na erkeru formiranom na sjeveroistočnom i jugoistočnom zidu prizemlja.

Gasulhana

Postojeća gasulhana veličine 3×7 m se dograđuje i rekonstruiše
(vjerovatnija varijanta ruši i iznova gradi). Veličina novoprojektovanog
objekta je 5,60×13,0 m. Objekat je prizeman sa četverovodnim krovom
pod ćeramidom. U objektu su gasulhana, muška i ženska abdesthana,
prostorija za buduću kotlovnicu, te soba sa uređajima za kontrolu i
upravljanje.

Objekat je zidan, bijele boje sa drvenom stolarijom, kao na kući imama.

Spomen obilježje – Masovna grobnica

Masovna grobnica je oblikovana kao udubljenje dubine 50 cm. tlocrtno je
kvadratnog oblika sa zaobljenim uglovima a veličine 10×10 m. Nalazi se
na travnjaku pored postojećeg groblja. Udubljenje se formira zaobljenom
travnatom škarpom u nagibu 1:2. Dno udubljenja je zasađeno ljiljanima
zlatne boje.

Drugi element spomen obilježja su staklene ploče sa imenima žrtava.
Spomen obilježje je građeno slobodno stojećim, lebdećim staklenim
panoima u koji će biti nježno ispjeskarena imena nestalih. Staklene ploče
su pravougaonog oblika na ankerima od nehrđajućeg čelika. Ispod
staklenih ploča je vodonepropusni kanal sa fiberoptičkim svijetlom
postavljenim direktno ispod staklene stijene, koja je odozdo osvjetljavaju,
a ona na taj način sama postaje svijetleće tijelo, a njeni bridovi svijetle
zeleno poput šehidskog svjetla-hidrovske svjetlosti.

Ovaj element prati lučni plato, a lociran je uz južnu stranu pješačkog puta
koji vodi od kapije do džamije. Uz pješački put je projektovano proširenje
u formi odsječka kružnice koje obrubljeno kamenim zidićem na koji su
postavljene staklene ploče.

Pejsažno rješenje

Pejsažno oblikovanje džamijskog kompleksa poseže za tradicionalnim
elementima oblikovanja muslimanskih grebalja, kuća sa avlijama i
baštama, te pejsažnim elementima džamijskih okoliša.
Postojeće greblje i travnjak oko njega su oblikovani kao jedinstven
travnjak sa nišanima u travi i ponekim soliternim stablom. Postojećei
travnjak treba rekonstruirati i intenzivnim održavanjem dovesti do
vrhunskog kvaliteta.

Kuća imama je ukomponirana u okoliš sa tipičnim elementima
tradicionalne bosanske kuće: kaldrmisana avlija sa česmom, krečeni
ogradni zid sa kapijom, bašća sa njegovanim travnjakom i voćkama, te
cvijetni aranžmani uz rub avlije.

Na džamijskom trgu je tradicionalna lipa sa zidićem ”“ klupom ispod nje.
Zelena ploha između džamije i ulice je njegovan travnjak u kojem se
”izlažu “ ostaci srušene munare. Na ovom travnjaku, mjestimice uz
ogradni zid i u okolici staklenih ploča sa imanima planirana su soliterna
stabla ili grupe lipa i žalosnih vrba.

Lista dokumenata za dobijanje odobrenja za građenje

1. Urbanistička saglasnost vadi se u općini, a za njeno dobijanje je
potrebno:
Ӣ Katastarski izvadak
”¢ zemljišno knjižni izvadak
Ӣ idejni projekat
2. Glavni (ili izvedbeni) projekat;
3. Rješeni imovisko pravni odnosi (dokaz da je zemljište na kojem će
se graditi uknjiženo sa 1/1 na ivestitora objekta);
4. Atest na projekat sa stanovišta zaštite na radu i zaštite od požara
koje na projekt daje za te poslove registrovana organizacija;
5. Saglasnosti nadležnih komunalnih organizacija za vodovod,
kanalizaciju, elektroinstalacije, ptt instalacije, gasne instalacije;
6. Plaćanje naknade za pogodnost lokacije (renta) prema općinskoj
odluci za tu oblast
7. Plaćanje naknade za uređenje građevinskog zemljišta ili ddavanje
naloga investitoru da uređenje građevinskog zemljišta uradi u svojoj
organizaciji i za svoja sredstva prema urbanističkim uvjetima i
uvetima komunalnih radnih organizacija.
Napomena: Navedena lista dokumenata je bazirana na Zakonu o
proistornom uređenju. U svakom slučaju treba konsultirati nadležnu
urbanističku službu Općine Prijedor za eventualno skraćenje ili proširenje
popisa aktivnosti i dokumenata koji su ovom listom navedeni.

Socijalne mreze

Kozarac.ba se nalazi na raznim socijalnim mrezama, posjeti nasu facebook, twitter ili youtube stranicu.