Kozarac.ba

Ramazanski ders


Hvala Uzvišenom Gospodaru koji nas je zadužio dovom i učinio nas ovisnim o Njemu da bi nam život na ovom svijetu olakšao i da bi nas Sebi približio. Naka su odabrani blagoslovi i najpotpuniji selami Njegovom miljeniku, našem Vjerovjesniku koji se svome Gospodaru ponizno i najljepšim riječima obraćao. Neka je Allahova milost na njegovu porodicu i ashabe koji su ga na putu islama gorljivo slijedili, kao i na sve one koji su uzeli Allaha za zaštitnika i Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, za svoga uzora.

Allah Uzvišeni u Svojoj časnoj Knjizi veli:
”Gospodar vaš je rekao: – Zovite me i ja ću vam se odazivati! Oni koji iz oholosti neće da Me mole ”“ ući će, sigurno, u Džehennem poniženi. “

 

Navedeni ajet ukazuje na obaveznost čovjekovog obraćanja dovom Svevišnjem Stvoritelju, u svim korisnim pitanjima koja se tiču njegovog dunjaluka i ahireta. To obraćanje i molbe imaju smisla čak i u onome što se naizgled čini beznačajnijm shodno riječima Allahova poslanika: ”Molite Gospodara za sve vaše potrebe, pa čak i za prekinuti kaiš na vašoj obući. “
Na taj način čovjek iskazuje svoju potpunu pokornost i ovisnost o Allahu, dž.š., bez kojeg on nije dovoljan sebi i bez čije pomoći i utjecaja bi njegov život bio bi odveć tegoban i komplikovan.


Većina komentatora Kur'ana riječi Uzvišenog ”zovite Me “ (ud ‘uni) razumijeva kao da je rečeno ”svjedočite moju jednoću, robijući samo Meni, pa ću ukabuliti vaše ibadete i oprostit ću vam, “ dok neki ističu da te riječi sadrže značenje zikra, dozivanja Allaha i molbe upućene Njemu.
Stoga je, kako prenosi N'uman bin Bešir, Vjerovjesnik, s.a.v.s., jednom rekao: ”Dova, to je, ustvari, ibadet, “ a zatim je proučio ajet: ”Gospodar vaš je rekao: – Zovite Me i Ja ću vam se odazivati! Oni koji iz oholosti neće da Me mole ”“ ući će, sigurno, u Džehennem poniženi. “
Dakle, ovim ajetom, Svevišnji je naredio dovu i učinio je ibadetom, dok je s kraja ajeta zaprijetio onima koji je ignorišu ili iz oholosti odbijaju.
Sufjan es-Sevri, rahimehullahu teala, ponekad se Allahu, dž.š., ovako obraćao: ”O Ti Koji najviše voliš one Svoje robove koji traže i puno mole. O Ti, Koji najviše mrziš one robove Svoje koji Te ne mole. Ni kod koga nije tako, Gospodaru moj, osim kod Tebe. “

Naš Gospodar je uistinu neovisan o svim svjetovima (ganijjun anil alemin), a svi svjetovi su ovisni o Njemu. Oni koji su svjesni te činjenice i koji se ponašaju u duhu tih univerzalnih načela dragi su Allahu, dž.š. Ma koliko On izdašno davao ljudima, džinima i ostalim stvorenjima, Njegovo imanje se ne umanjuje. U tom smislu Allahov Poslanik, s.a.v.s., je rekao: ”Allahova je ruka (uvijek) puna. Njeno bogatstvo ne smanjuje ni neprekidno, obilno i danonoćno dijeljenje. Å ta mislite koliko je On samo podijelio otkako je stvorio nebesa i Zemlju, a da se od onoga što je u desnici Njegovoj, ništa nije umanjilo. “
Dova je odlika i privilegija ummeta Resulullahovog. Katade priča da je čuo od K'ab el-Ahbara, radijallahu anhuma, da je rekao: ”Vjerovjesnikovom ummetu je dato troje, što nije slučaj ni s jednim ummetom koji se pojavio prije. Kada je Vjerovjesnik otpočeo svoju misiju bilo mu je rečeno: – Ti ćeš biti svjedok protiv svoga ummeta, a potvrdu za to nalazimo u rječima Uzvišenog: ” da bi Poslanik bio svjedok protiv vas, i da biste vi bili svjedoci protiv ostalih ljudi. Vjerovjesniku je takođe bilo rečeno da mu u vjeri neće ništa biti teškim učinjeno, shodno riječima Uzvišenog: ”i u vjeri nije vam ništa teško propisao, “ zatim mu je bilo kazano da doziva Allaha a On će mu se odazivati, što važi i za njegov ummet, shodno kur'anskim rječima: ”Zovite Me i molite, Ja ću vam se odazivati. “
Takođe se navodi da je Halid bin er-Ref'i rekao: ”čudim se ovome ummetu, rečeno mu je: ”Zovite Me, Ja ću vam se odazivati! Naređana mu je dova i obećano njeno uslišanje, a između to dvoje nije stavljen nikakav uslov (šart). “

Dova u životu Allahova poslanika

Allahov Poslanik, s.a.v.s., je, kako stoji u brojnim predajama, podsticao ashabe na taj oblik ibadeta, želeći ih, na taj način, podučiti da se dovom postiže svijest o potpunoj ovisnosti o Allahu, dž.š., kao i svijest o položaju roba naspram njegova Gospodara. Evo nekoliko hadisa koji vjernike bodre na permanentno obraćanje Allahu, dž.š., dovom.
”Nemojte posustati u činjenju dove, jer niko uz dovu neće nastradati. “
”Ni s čim se ne može odagnati zla sudbina do s dovom, niti život produžiti do s dobročinstvom, a uistinu se čovjeku uskraćuje nafaka zbog grijeha koje čini. “
”Allah je stidljiv i darežljiv. Stid ga je, kada čovjek digne ruke (i zamoli Ga), vratiti ih prazne i očajne. “
”Allah se ljuti na onoga ko od Njega ništa ne ne moli. “
”Nema toga muslimana koji Allahu uputi dovu, s tim da ne moli za grijeh ili kidanje rodbinske veze, a da mu Allah, zahvaljujući njoj, neće dati jedno od troje: ubrzati ono što je zamolio, odgoditi mu traženo za onaj svijet, ili ga poštedjeti sličnog zla. “
”Kod Allaha Uzvišenog nema ništa plemenitije od dove. “
”Zaista je kod Allaha je najveći slabić onaj ko Mu se rijetko obraća dovom, a najškrtiji je onaj ko se susteže od nazivanja selama. “

Dova potječe od arapske riječi du'a’, što znači molitva, molba, dozivanje i sl. Sagledavajući život Posalnika, s.a.v.s., skoro da nema prilike u kojoj se on nije obraćao Allahu i molio ga za pomoć, uputu i zaštitu. On je molio Uzvišenog, između ostalog, i za: bogobojaznost, čednost i neovisnost. Molio Ga je za oprost, milost i opskrbu, te za zaštitu od velikih iskušenja, nesnošljive muke, tešeke sudbine i zluradosti neprijatelja. Kao obični smrtnik, Allaha je dozivao i tražio zaštitu od nemoći, lijenosti, straha, duboke starosti i škrtosti, od kazne u kaburu i iskušenja u životu poslije smrti… Jednom riječju, dova je bila neizostavna svakodnevna Resulullahova, s.a.v.s., praksa koju treba dosljedno slijediti. Njome je Poslanik, s.a.v.s., jačao svoj duh, sticao samopuzdanje i tražio oslonac i pomoć kod svoga Gospodara.
Naš istaknuti alim Mehmed-ef. Handžić, Allah ga obasuo svojom milošću, u uvodu svoje Zbirke izabranih dova kaže: ”Dova je tihi razgovor sa svojim Gospodarem. Dova je tajanstveni put kojim se crpi duhovna snaga sa glavnog izvora. Dova preporođuje čovjekovu dušu i upravlja je pravim putem. Dova je oslonac kad svi oslonci oslabe, kad se u svemu nada izgubi. “

Dove koje je Alejhisselam najčešće učio

Uvidom u djela koja tretiraju ovu tematiku, evidentno je da je kompletan život Allahovog Poslanika bio prožet učenjem dova. Do nas su doprle brojne vjerodostojne verzije iz kojih se vidi da je on na različite načine molio svoga Gospodara, što je svakako primjer koji treba slijediti i za kojim se treba povoditi.
Å ehr bin Havšeb kaže: Jedanput sam upitao Ummu Selem, radijallahu anha: – O majko pravovjernih, reci mi koju je dovu Resulullah najčešće učio dok je boravio kod tebe, a ona je odgovorila: – Njegova najčešća dova billa je: Ja mukallibel kulubi sebbit kalbi ala dinike (O Ti koji vladaš srcima ljudi, učvrsti moje srce u Tvojoj vjeri.)
Enes bin Malik, radijallahu anhu, kaže: ” Dova s kojom se Vjerovjesnik najčešće obraćao Allahu bila je Rabbena atina fid-dun'ja haseneten ve fil ahireti haseneten ve kina ‘azaben-nar (Gospodaru, podari nam dobro na ovom svijetu a i na ahiretu, i sačuvaj nas vatre. Tako bi Enes kada bi upućivao dovu, molio Allaha ovim riječima. “
Od Ibn Mes'uda, radijallahu anhu, prenosi se da je Vjerovjesnik, s.a.v.s., (često) učio: Allahumme inni es'elukel-huda vet-tuka vel-‘afafe vel-gina. (Gospodaru moj, molim Te za uputu, bogobojaznost, čednost i neovisnost. “

Dove koje je Poslanik, a.s., preporučivao

Trebalo bi puno vremena i prostora da se pobroje sve dove koje je Alejhisselam učio u raznim prigodama. Ponekad je u istim ili sličnim situacijama učio različite dove. On je grupama ashaba ili pojedincima preporučivao i učenje prigodnih dova. Međutim, bitno je znati da su pejgamberi na najoptimalniji način Svevišnjem Stvoritelju iskazivali svoje potrebe. Kur'an spominje njihove dove u raznim prilikama. U dovi se treba ugladati na njih a posebno na posljednjeg Allahovog Poslanika, Muhammeda, s.a.v.s. Njegove dove nisu samo puke molitve već se u njima odražava realnost i bit života. One su toliko sadržajne da ih treba temeljito proučavati i na temelju njih svoj duhovni i tjelesni život struktuirati. Poslanik, s.a.v.s., nije propustio ni jednu pohvalnu moralnu osobinu, a da Allaha, subhanehu ve teala, u dovi nije molio za nju, a od Uzvišenog je tražio zaštitu od nevaljalih postupaka. Prema tome Alejhisselamove dove treba najprije razumjeti, o njihovom sadržaju razmišljati i taj sadržaj nastojati uskladiti s praktičnim životom. Praktikujući njegove dove najlakše ćemo ostvariti željeni cilj. Analogno tome, treba izbjegavati kojekakve dove koje kruže u narodu a kojima se daje vrhunaravna moć. Alejhisselamove dove su koncizne i sadržajne i stoga im treba, zajedno s kur'anskim, davati prednost. Evo jedne od njegovih sadržajnih dova na koju je ukazao Ebu Umame, radijallahu anhu, koji kaže: ”Allahov Poslanik, s.a.v.s., jednom prilikom je učio dovu od koje smo malo upamtili. Kada smo mu rekli: – Allahov Poslaniče, proučio si dugu dovu, ali skoro ništa nismo zapamtili! ”“ on odgovori: – A hoćete li da vas podučim dovi koja sadrži sve što sam proučio? Recite: – Gospodaru, molim Te za dobro za koje Te je molio Tvoj Poslanik Muhammed, sallallahu alejhi ve sellem, a utječem Ti se od zla od kojeg Ti se utjecao Tvoj Poslanik Muhammed, sallallahu alejhi ve sellem. U Tebi je oslonac, Ti svom rahmetu približuješ i samo u Tebe su snaga i moć! “
Hazreti Ebu Bekr, r.a., prenosi: ”Obratio sam jednanput Allahovom Poslaniku, s.a.v.s., da me poduči dovi koju ću učiti u namazu, pa mi je rekao: – Izgovaraj, Gospodaru ja sam sebi mnogo nasilja učinio, a grijehe niko ne oprašata osim Ti. Oprosti mi i i smiluj mi se, jer si Ti, uistinu, Onaj koji mnogo prašta i Koji je milostiv. “
Abdullah bin Omer, radijallahu anhuma, kaže: ”čuo sam Resulullaha, s.a.v.s., kad je rekao: – Kad krenete na počinak u postelju, proučite: – Allahu, Ti si stvorio moju dušu i Ti ćeš je i usmrtiti, Tebi pripada njeno usmrćivanje i njeno oživljavanje. Ako je poživiš, pazi je, a ako je usmrtiš, oprosti joj. Gospodaru moj, ja Te molim za vitalnost. “
Osim što je Resulullah, s.a.v.s., molio za vitalnost, on je, između ostalog, tražio i zaštitu od lijenosti i nemoći. Zejd bin Erkam, r.a., prenosi da je Alejhisselam učio: ”Gospodaru, zaštiti me od nemoći i lijenosti, škrtosti, duboke starosti i kazne u kaburu. Gospodaru, nadahni mi dušu bogobojaznošću i od grijeha je očisti, jer samo je Ti od grijeha možeš očistiti, Ti si njen zaštitnik i njeno utočište. Gospodaru utječem Ti se od beskorisna znanja, nepokornog srca, nezasite duše i dove koju Ti ne primaš. “

Različita duševna stanja Allahovih robava neminovnost su svakodnevnog života. Brige su sastavni dio naše svakodnevnice. Poslanik, a.s., je, kako prenosi Abdullah bin Mes'ud, rekao: ”Koga od Allahovih robova zedesi briga ili žalost i on prouči: – Allahu, ja sam Tvoj rob, sin roba Tvoga i robinje Tvoje. Moj perčin je u Tvojoj vlasti, presuda Tvoja u mom slučaju važi i prolazi, a sudbina i odredba Tvoja za mene je pravedna. Molim Te svakim imenom kojim si Sebe nazvao ili koje si u svojoj Knjizi objavio ili koje si ma koga od Svojih stvorenja naučio ili koje si u svom tajnom znanju zadržao, da učiniš uzvišeni Kur'an proljećem srca moga, svjetlom srca moga, da odagnaš moju tugu i odstraniš brigu moju, – Allah će ga riješiti njegovih briga i zamijeniti mu ih radošću. “

Adabi (ponašanje) prilikom upućivanja dove

Da bi dova bila valjana i upućena na primjeren način treba voditi računa o pravilima lijepog ponašanja. Pored odtalog, u dovi vjernika treba da bude zastupljeno:

– Uvjerenost u primanje dove jedan je od bitnih faktora. Pejgamber, s.a.v.s., je rekao: ”Molite Allaha s čvrstim uvjerenjem da će vam se odazvati, jer Allah ne voli srca koja su nemarna i kolebljiva. “
– Tihim i skrušenim glasom treba se obraćati Allahu, subhanehu ve teala, jer je On, hvaleći svoga Vjerovjesnika Zekerijjaa, a.s., rekao: ”Kada je on Gospodara svoga tiho zovnuo. “ U drugom ajetu Uzvišeni veli: ”Molite ponizno i u sebi Gospodara svoga. “ A Poslanik, s.a.v.s., je rekao: ”Spustite svoje glasove, jer Onaj koga dozivate nije ni gluh, niti odsutan, već dozivate Onoga Koji sve čuje i sve vidi. “
– Upornost u molenju jer je Alejhisselam rekao: ”Nekome od vas dova će biti uslišana, ukoliko ne požuri i ne kaže: – Već sam molio, pa mi dova nije bila uslišana. “

Biranje odabranih trenutaka

Vrijeme u kojem se upućuje dova bitno utječe na njeno uslišanje. U odabranim trenucima Uzvišeni posebno spušta svoju milost i zato je vrijedno znati koji su to momenti i prilike.

Ramazan i post u njemu posebne su prilike za dovu. Vjerovjesnik, s.a.v.s., je rekao: ”Dove trojice se ne odbijaju: postaču kada se iftari, pravednom vladaru i obespravljenom. “ .

– Petak je najodabraniji dan i u njemu postoji određeno vrijeme, u kojem, ako čovjek zamoli Allaha, On mu udovolji, kako stoji u hadisu: ”Zaista tokom džume, u petak, ima vrijeme (čas), ako se čovjekovo molenje podudari s njim, dobro za koje je molio Allah će mu zasigurno dati. ”
– Sedžda čovjeka najviše približava njegovom Gospodaru. Poslanik,s.a.v.s., preporučivao je što češće učenje dove na sedždi, rekavši: ”Rob je najbliži svome Gospodaru dok je na sedždi, pa što više upućujte dove dok je obavljate. “
– Vrijeme između ezana i ikameta smatra se takođe odabranim vremenom. Poslanik, a.s., je rekao: ”Dova između ezana i ikameta se ne odbija. “
– Zadnja trećina noći je veličanstvena prilika za dovu. Resulullah, s.a.v.s., je rekao: ”Allah svake noći, u njenoj zadnjoj trećini, silazi na nama najbliže nebo i pita: – Ima li koga da me zove, pa da Mu se odazovem? Ima li koga da od Mene šta ište, pa da mu dam? Ima li koga da Me za oprost moli, pa da Mu oprostim? “

Uz navedene adabe (pravila lijepog ponašanja), na osnovu vjerodostojnih predaja preporučuje se da čovjek bude pd abdestom, da učini kakvo dobro djelo, da prethodno klanja nafilu, da se okrene prema kibli, da digne ruke u visini ramena a dlanove okrene prema nebu, da otpočne sa zahvalom i salavatom na Poslanika, a.s., da svoga Gospodara doziva Njegovim lijepim imenima (esmaul-husna), da ne diže previše svoj glas, da ponizno i s strahopoštovanjem moli Allaha priznajući Mu svoju grešnost, da dovu takođe završi zahvalom i salavatom i selamom na Vjerovjesnika, s.a.v.s. Dovu treba posebno upućivati tokom Noći kadr, na dan Arefata, kod Kabe u Mekki i u Poslanikovoj džamiji u Medini. Ukoliko se dova upućuje u džematu, preporučljivo je da se prednost da učenom, pobožnijem i starijem.
Svakako, jedan od bitnih preduvjeta da dova bude kabul je da se onaj koji je upućuje iskreno pokaje, da izgladi eventualne sporove sa drugim ljudima, da se dosljedno posveti propisima dini islama i da se iskreno nada uslišanju dove, jer Uzvišeni je u Kur'anu kazao: ”A kada te robovi Moji za Mene upitaju, Ja sam, sigurno, blizu: odazivam se molbi molitelja kad Me zamoli. Zato, neka se i oni Meni odazovu i neka Me vjeruju, da bili upućeni. “

U djelu El-Mustehlas fi tezkijetil-enfus, Seid Havva navodi razloge istaknutog islamskog mudraca i pobožnjaka Ibrahima bin Edhema, zbog kojih se, po njemu, dove ne primaju. Naime, jedanom su mu se njegovi savremenici obratili riječima: ”Å ta se ovo s nama dešava, molimo ali ne primjećujemo da nam se dove uslišavajau, a znamo da je Uzvišeni kazao: – Dozivjate Me, i Ja ću vam se odazivati, – našto im je odgovorio: «To je zbog toga što su vam srca umrla». «A kako se ona oživljavaju»? – upita neko. «Sa osam osobina», odgovorio im je:«-Spoznali ste obaveze prema Allahu ali ih ne izvršavate.
– Učite Kur'an, a ne postupate po njemu.
– Kažete da volite Resulullaha, a ne slijedite njegov sunnet.
– Govorite da se bojite smrti, a ne pripremare se za nju.
– Uzvišeni je rekao: Zaista vam je šejtan otvoreni neprijatelj pa ga se pripazite, a vi mu se pridružujete u nepokornosti.
– Govorite da se bojite Džehennema, a gurate svoja tijela u njega.
– Govorite da žudite za Džennetom, a ne radite djela koja vas uvode u njega.
– Kada se budite iz postelja svoje mahane zanemarujete, a istražujete mahane drugih ljudi i tako srdite vašeg Gospodara, pa kako će vam se odazivati»?

Gospodaru moj, Tebi se predajem, u Tebe vjerujem, na Tebe se oslanjam, Tebi se kajem, u Tvoje ime se sporim i po njemu sudim. Oprosti mi ranije i kasnije grijehe i ono što učinih tajno i javno, Ti si prvi i Posljednji, nema drugog boga osim Tebe. “

Socijalne mreze

Kozarac.ba se nalazi na raznim socijalnim mrezama, posjeti nasu facebook, twitter ili youtube stranicu.