Gdje je novac za gradnju ”paralelnog Sarajeva”?

Gdje je nestalo 100 milijuna maraka (više od 50 milijuna eura) namijenjenih za izgradnju “srpskog Sarajeva”, fantomskoga grada koji je nakon Daytona trebao niknuti pored bosanskohercegovačke prijestolnice na teritoriju koji je dodijeljen Republici Srpskoj (RS)?

Od tog grada nije ostalo čak ni ime, budući da je Ustavni sud presudio da gradovi ne mogu imati etničke prefikse, pa se sada skupina srpskih naselja oko najvećeg grada u BiH naziva Istočno Sarajevo. A upravo aktualni čelnici Istočnog Sarajeva pokušavaju otkriti gdje je nestao novac, osiguran nakon potpisivanja protokola koji su 1996. godine potpisali Momčilo Krajišnik u ime RS i Nikola Šainović ispred tadašnje SR Jugoslavije, piše  zagrebački Vjesnik.

Gradonačelnik Istočnog Sarajeva Radomir Kezunović formirao je poseban tim koji treba otkriti kojim su tvrtkama davani krediti koji do danas nisu vraćeni i pokušati ishoditi povrat novca.

Riječ je uglavnom o poduzećima koja su trebala raditi sa strojevima koji su nakon povlačenja srpske vojske odvezeni s područja Sarajeva koja su u Daytonu pripala hrvatsko-bošnjačkoj Federaciji BiH.

Te su tvornice planirane kao generator razvoja grada koji je trebao niknuti “na ledini”, za sve Srbe koji su napustili Federaciju BiH, odazvavši se pozivu Radovana Karadžića.

No, većina tih novih poduzeća nije poslovala posebno uspješno; sada ih radi tek 13, ali uglavnom grcaju u problemima. Krediti naravno nisu vraćeni, pa je upitno hoće li se ostvariti ambiciozni gradonačelnikov plan.

Nejasna je i sudbina više od 50 milijuna maraka za koje se uopće ne zna gdje su i kako utrošene.

Grad Istočno Sarajevo ipak se polako razvija, naravno, ni približnom brzinom o kojoj su govorili bivši srpski čelnici, sada većinom optuženi za ratne zločine.

Gradi se dosta novih objekta, ali je zanimljivo da je sve intenzivnija suradnja s “federalnim” Sarajevom, pa se umjesto zidova i paralelnih gradova, uspostavljaju sve normalnije veze.
Gradonačelnik Istočnog Sarajeva Kezunović pozvao je da se i u tom dijelu otvaraju veleposlanstva i drugi slični objekti.

Doduše, stanje je još uvijek daleko od idealnog i još se ne može govoriti da su srpski i federalni dio Sarajeva integrirani u jednu cjelinu.

Uostalom, niti u Ustavu Sarajevo zapravo nije definirano kao glavni grad, a ponovo se govori o ideji da ono bude proglašeno distriktom izvan postojeće entitetske podjele.