Hutba o zabrani kockanja

Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini pokrenula je kampanju o borbi protiv poroka kockanja te je u tom kontekstu 2019. godina proglašena godinom borbe protiv pošasti kocke.

U okviru ove kampanje hatibi su danas pročitali hutbu o poroku kockanja i na taj način još jedanput skrenuli pažnju vjernicima na ovu krajnje štetnu i negativnu pojavu koja ostavlja nesagledive ekonomske i moralne posljedice u našem društvu.

Današnju hutbu, koju je pripremio Haris ef. Hadžić prenosimo u cijelosti:

Hutba o zabrani kockanja

„O vjernici, vino i kocka i kumiri i strjelice za gatanje su odvratne stvari, šejtanovo djelo; zato se toga klonite da biste postigli što želite.“( El-Maide, 90.)

Riječi su Poslanika Muhammeda. a.s., „Kockar, to je neposlušnik (asija) Allahu i Poslaniku Njegovu.“(Ebu Dawud, Ibn Madže i Ahmed)

Hvala pripada Uzvišenom Allahu dž.š.,Gospodaru Sudnjeg Dana,Gospodaru u čijoj je ruci naš život i naša smrt, neka Mu je vječna slava i hvala. Neka je Salavat i Selam na sve poslanike, a posebno našeg posljednjeg Poslanika Muhammeda, a.s., na njegovu porodicu , ashabe, na sve one koji slijede Časni Kur'an i Sunnet našeg dragog Pejgambera, neka je Allahov oprost na one koji su preselili na drugi obećani svijet Ahiret, posebno na one koji su dali svoje živote i preselili kao šehidi.

Esselamu alejkum draga i poštovana braćo,

Nema nimalo sumnje da je širenje nemorala – kao što je alkohol, kocka, blud, prostitucija, droga, mito i korupcija jedan od presudnih uzroka stradanja i propasti ranijih naroda, civilizacija i kultura. Kada se u jednom narodu ili društvu raširi nemoral, taj narod je krenuo stopama samouništenja. Jedna od pošasti koja je zahvatila našu državu i naš narod, a o kojoj su postali ovisni i mladi i stari, jeste kocka, kockarnice i kladionice.

Ljudi se razlikuju po svom karakteru, po tome koliko su jaki da se odupru izazovima. Neki olahko pokleknu na malim stvarima, a onda ubrzo gube razum i uljudnost. Opet oni drugi, ostaju imuni, jaki na spram teških iskušenja, i pored teških nasrtaja, ne gube svoj ispravan sud i uljudnost. Karakter kod osoba igra veliku ulogu u kreiranju ljudske ličnosti koju je Uzvišeni Allah stvorio sa svim njenim sferama savršenosti ali i nedostacima koji nam ponekad pomute razum i u mnogo čemu otežavaju naš kratki ovosvjetski život.

Kockanje u Islamu je zabranjeno (haram). Islam je zabranio svaki oblik kocke i opklada, ma kako se one zvale, i ma kako bilo jeftino učestvovanje u tome. Kaže Uzvišeni:“ O vjernici, vino i kocka i kumiri i strijelice za gatanje su odvratne stvari, šejtanovo djelo; zato se toga klonite da biste postigli što želite.“( El-Maide, 90.)

Za one koji kockaju Muhammed,a.s., je rekao:„Ko se kocka, taj svoju ruku kao da je umočio u mješavinu svinjskog mesa i krvi“ (Muslim, Ibn Madže, Ahmed i Ibn Dawud)

Zabilježeno je od Ebu-Musaa el-Esarija da je Muhammed, a.s, rekao: “Kockar, to je neposlušnik (asija) Allahu i Poslaniku Njegovu“(Ebu Dawud, Ibn Madže i Ahmed)

Također, sam poziv nekome na kockanje je grijeh koji zahtijeva otkup sadakom, pa kakva je tek kazna predviđena za onoga ko to i učini?!

U hadisu kojeg bilježi Buharija i Muslim, je rekao:„Ko svom prijatelju kaže: „Hajde da kockamo“, neka podijeli sadaku.“ To jest: neka podijeli ono što je mislio uložiti u kockanje, kako to pojašnjava Ibn Esir usvom dijelu El-Nihaje. Ovaj hadis nudi najbolji odgovor onima koji smatraju da kockanje sa malim iznosima nije veliki grijeh.

Kockanje je velika opasnost po društvo kao i za pojedinca. Ova navika od ljudi pravi neproduktivne ljenčine i društvene parazite, uništava sposobnost, vrijeme i energiju. Oni koji se kockaju, zanemaruju svoje obaveze prije svega prema svome Stvoritelju kao i one prema samome sebi, svojoj porodici i zajednci. Takvi ljudi u toj svojoj zaluđenoj strasti srozavaju svoju čast, vjeru i zemlju sve zarad jedine želje, da ostvari zamišljenu zaradu. Kockanje je ovisnost poput ovisnosti o alkoholu ili drogama. I zbog toga kockanje može dovesti do značajnih problema, jer takve osobe kad nemaju dovoljno sredstava za kockanje, zadužuju se i time ulaze u probleme kako te dugove vratiti, što vrlo često vodi u krađe, razbojništva jednom riječju u kriminal. Normalan čovjek se u današnje vrijeme pita kako sebe i svoju porodicu odbraniti od svakodnevnog propagiranja kocke kroz sve medije, preko trgovačkih centara do mjesta koja na svakom koraku nude da se okuša kockarska sreća.Tako se ljudima želi servirati poruka da sreća „čeka iza ugla“. Kada neko dobije koju hiljadu cijela država o tome govori, a kada se neko ubije zbog kockarskih problema onda se o tome govori samo u toj sredini i što prije se zataškava.

Draga i poštovana braćo,

Frapantan podatak je da su građani FBiH u prošloj 2018. godini na kladionice potrošili 1,6 milijardi KM , što je za 672.miliona KM više od buđeta Kantona Sarajevo, a za oko 250 hiljada KM manje od buđeta Federacije. Prema nezvaničnim podacima, Bosna i Hercegovina je prva u Evropi po broju kladionica u odnosu na broj stanovnika. Od uplate koju kockar uplaćuje automatski 40% ide za kockarnice kao profit. Jednostavno kazano razumljivim jezikom, da od hiljadu onih koji uplate neku vrstu klađenja, 400 ih neće sigurno dobiti, a oni ostali neko po nešto. Dr. Jasmin Halebić, profesor na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Zenici, iznosi podatak u časopisu „ Znakovi vremena“ u dvobroju 80/81,citiram:¨ Prosječni stanovnik u F Bosni i Hercegovini na godišnjem nivou za djelatnost kockanja i klađenja potroši više od 660 KM (što je 75% prosječne neto plaće u F Bosne i Hercegovine) ili više od 1,8 KM dnevno¨ ili narodnim jezikom kazano, da se svaki dan bace dva hljeba. Istraživajući o ovoj temi, našao sa tekst tj. tužnu ispovijest jednog Bosanskog kockara inicijala A.A. pod pseudonimom Senad, koji kaže u tom tekstu:„Počinjete ulagati sve više, počinjete gubiti novac. Neznam da postoji neko ko je kockao, a da je u „plusu“. Čak u jednom trenutku mi više nije bilo bitno da li dobijam, bilo mi je bitno samo da sam tu i da kockam.“ I sada se postavlja pitanje, da li su ti ljudi svjesni da potkradaju svoju porodicu, roditelje i svoje prijatelje. Jedna od šejtanskih metoda zavođenja je da grijeh čini slatkim i tako sve dok ga čovjek ne počne činiti, a onda on Iblis prokleti kaže ja se Bogu od tebe utječem, jer ja to nikad ne bi učinio, ja samo na zlo navraćam. Zaustavimo se i razmislimo o ovome. Okrenimo se činjenju dobra, provodimo vrijeme sa porodicom, družimo se sa Kur'anom , tražimo zabavu u pročitanoj dobroj knjizi jer je to bolje i korisnije za svakog. A narodna izreka kaže: “Pametnom je i išaret dovoljan“.

Kocka razara svaku zajednicu.Vrlo često su zbog kocke narušeni međuljudski odnosi, ljudi vrijeđaju jedni druge, pozajmljuju novac koji nekad ili nikad ne vraćaju.

U 168. i 169. ajetu sure El-Beqare, kazuje Uzvišeni Allah: „O ljudi, jedite od onoga što ima na Zemlji, što je dozvoljeno i lijepo, i ne slijedite šejtanove stope, jer vam je on neprijatelj očevidni.“ – ”On vas navraća na grijeh i razvrat i na to da o Allahu govorite ono što ne znate.”

Dobio malo ili „puno“ na kockanju, sa tim imetkom je zabranjeno(haram) hraniti sebe i svoju porodicu tj. djecu, činiti hajrate i sl. Dobro pazimo, da ne bi došliu iskušenje i pitali, šta mi je sa djetetom, šta mi se ovo dešava,- da nas Allah sačuva toga.

Odgovarajući Sa’d ibn ebi-Vekkasu jednom prilikom, na postavljeno pitanje naš Poslanik Muhammed, a.s., mu je rekao: „Tako mi Onoga u Čijoj je ruci život Muhammedov, četrdeset dana neče biti primljena dova čovjeku koji u svoju utrobu unese haram zalogaj ili gutljaj. Onaj rob koji bude hranio svoje tijelo nedozvoljenom hranom i kamatom, od onih je koji su najbliži Vatri.“(bilježi Muslim u Sahihu).

Cilj šerijatskih propisi su da muslimane usmjeravaju prema plemenitim osobinama. Islam podstiče ljude na traženje dozvoljene (halal) nafake, a zabranjuje im da jedni od drugih prisvajaju imetak prevarom, kamatom, kockom ili nasilno, kršeći prije svega šerijatske ali i druge zakone i propise. Musliman je dužan da se trudi i stjeće imetak na dozvoljen (halal) način, jer kaže Uzvišeni Allah: „A onome koji se Allaha boji, On će izlaz naći, i opskrbit će ga odakle se i ne nada; onome koji se u Allaha uzda, On mu je dosta“(Et-Talak, 2-3)

Zvog svega nadevenog, kockanje treba da bude često predmet naših razgovora i djelovanja. Prije svega kocku treba predstaviti svojoj djeci, porodici, prijateljima i poznanicima kao bolest, kao propast, kao veliki grijeh, što ona i jeste. Jer kockanje je siguran put u propast, i pojedinca ali i društva u kojem se raširi.

Molim Uzvišenog Allaha da nas sačuva, zaštiti, otkloni od nas kocku i njene štetne posljedice, da nam podari snage, da se grijeha čuvamo i u vjeri ustrajemo. Amin!