svabo
Noseći transparent “RIP Justice” (Pravda počiva u miru), grupa građana, većinom jako mladih, napustila je salu u kojoj se odvija konferencija povodom obilježavanja 20 godina rada Međunarodog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) u Sarajevu, prenosi Anadolu Agency.
Edvin Čulić, jedan od onih koji su izašli, novinarima je rekao da na taj način žele iskazati svoje neslaganje sa radom predsjednika suda Theodora Merona, a ne čin neslaganja sa Tribunalom.
“Ovo nije čin neslaganja sa Tribunalom nego direktno protiv ličnosti sudije Merona, koji je ugrozio kredibilitet rada Haškog tribunala i na taj način pokazao svijetu da pravda nije zadovoljena, a javnosti predstavlja svoju priču koja je potpuno suprotna onom što se dogodilo na prostoru bivše Jugoslavije od 1991. do 1999.”
Protest protiv Merona izrazile su i predstavnice Udruženja ‘Majke Srebrenice’ koje su mu u sali demonstrativno okrenule leđa.
"Ovaj čovjek nas ignoriše i ne primjećuje nas, ne primjećuje nas kad nas gleda u oči kao žrtve, a šta li tek radi kad je iza nas. Donosi odluke kakve on hoće i kakve njemu odgovaraju, sudovi prekrajaju zakone kako njima paše", kazala je u izjavi za AA predsjednica Udruženja "Majke Srebrenice" Hatidža Mehmedović.
Ona je naglasila kako predstavnici udruženja porodica žrtava genocida i rata u BiH smatraju kako samo pravda može dati nadu budućim generacijama, "koje trebaju saznati istinu i potom odabrati put kojim će krenuti".
"Čekali smo neprijatelje izvana, a nismo znali da ih imamo iznutra. Evo, i ovo su nam veliki neprijatelji. Sudovi su stali na stranu zločinaca, ljudi koji su počinili genocid. Nisu se stavili na stranu žrtava. Našu djecu ne može niko vratiti. Ali, može se raditi nešto kako bi porodice imale neki mir. Nama je davno presuđeno, bez sudova, bez ikoga, nama su sudili krvnici naše djece", kazala je Mehmedović.
Učesnici protesta su medijima uputili i saopćenje u kojem se navodi:
“Ne želimo biti dijelom cirkusa koji dozvoljava sudiji Theodoru Meronu da pere ruke od odgovornosti da objasni svoje katastrofalne odluke koje je donosio tokom godine. Važno je da rad Haškog tribunala bude otvoren i da se o tome javno razgovara i debatira, ali ova konferencija je samo još jedan primjer Meronovog pristupa u komuniciranju sa onima zbog kojih radi – ljudi Bosne i Hercegovine.”
U saopćenju je upućen i niz pitanja Tribunalu.
“Gdje su odgovori na legitimno i otvoreno pitanje o kontroverznim preranim oslobađanjima osuđenih za ratne zločine? Koji je razlog za donošenje kontroverznih presuda u slučajevima Perišić i Gotovina? Kako se biraju sudije za žalbena vijeća? Zašto Meronov lični interes za promovisanje njegovog osoblja ugrožava princip pravičnosti koji nalaže angažovanje kvalificiranog osoblja koje dobro zna svoj posao? Zašto su tvrdnje sudije Harhoffa zanemarene? Zašto je praksa preranog otpuštanja osuđenih tako slijepo provedena u praksu bez obzira na sve pokazatelje i stavove profesionalaca koji ukazuju da takvu praksu treba prekinuti? Zašto na konferenciji o 20 godina postojanja Tribunala nema niti jednog jednog predstavnika Haškog tužilaštva?”
Na kraju stoji kako su svjesni da danas neće dobiti odgovore na sva navedena pitanja, te da će “još jednom morati slušati sudiju Merona kako nas podučava o pravičnosti procedura, pravu optuženog i promovisanju vladavine prava. To nije dovoljno. Mi nismo budale kojima treba objašenjenje o jednakosti svih strana pred sudom. Mi smo ljudi zbog kojih je taj Tribunal osnovan i imamo legitimna prava da postavljamo pitanja. A to naše pravo se ignoriše".
"Oni koji su osnovali Tribunal dali su mu zadatak da procesuira odgovorne za najstrašnije zločine, ali su mu također naložili da radi na transparentan način, uz odgovornost i da je lako dostupan. Ova tri principa ozbiljno su ugrožena činjenjem sudije Merona. Ovo je Tribunal koji je osnovan da se nosi sa nepravdom zbog koje su svi ljudi koji su nekada živjeli u zemlji koja se zvala Jugoslavija, postali žrtve. Ovo je naš sud”, poručuje se u saopštenju.
Predsjednik Haškog tribunala Theodor Meron nije se osvrnuo na ovaj čin, nego je nastavio svoj govor u kojem je pozdravio prisutne i zahvalio se onima koji su omogućili održavanje konferencije.
Svima koji su učestvovali u protestu oduzete su akreditacije čime im je onemogućeno dalje učestvovanje u radu konferencije.
Add comment