Džuma…

“O vjernici,kada se u petak na molitvu pozovete, kupoprodaju ostavite i pođite da molitvu obavite; to vam je bolje, neka znate! A kad se molitva obavi, onda se po zemlji raziđite i Allahovu blagodat tražite i Allaha mnogo spominjite, da biste postigli što želite” (El-Džumu'a 9. i 10.)

Reci: “Nije isto loše i dobro, makar te iznenadilo mnoštvo lošeg. Zato se Allaha bojte, o vi razumom obdareni, da biste ono što želite postigli!” (El-Maide 100.)

Allahova, subhanehu ve te’ala, je odredba i mudrost da je kroz historiju bio mali broj sljedbenika pravoga puta i istine, a da je na drugoj strani bilo mnogo onih koji pozivaju u zabludu i nevjerstvo. On, subhanehu ve te’ala, nas u citiranom ajetu upozorava da nas ne zavede i ne iznenadi mnoštvo zla.

Šta je to braćo i sestre gurbet (usamljenost) islama i muslimana i šta nam je činiti?

Usamljenost označava pojedinca ili pojavu, koji se razlikuju od drugih. Takvi su bili i Allahovi, subhanehu ve ta’ala, poslanici. Kaže Allah, dželle še’nuhu, u 120. ajetu Sure En-Nahl, govoreći o Ibrahimu, alejhis-selam:
 
“Ibrahim je bio primjer čestitosti, pokoran Allahu, pravi vjernik i nije bio mušrik (mnogobožac).”

Imam Ibn El-Kajjim, kada tumači ovaj ajet kaže „da je Ibrahim, alejhis-selam, bio ummet, jer je u moru kufra sam bio vjernik.“

Neka ovo bude poticaj svima onima koji se suočavaju sa kufrom u svojim sredinama da ostanu čvrsti u svome vjerovanju i neka im Ibrahim, alejhis-selam, naš praotac bude pravi uzor!

Šuajb, alejhis-selam, je takođe bio iskušan agresivnim nevjerstvom njegova naroda, o čemu govori 88. ajet Sure Al-A’raf:
 
“Glavešine naroda njegova, oni koji su bili oholi, rekoše: “Ili ćete bezuvjetno vjeru našu prihvatit ili ćemo mi, o Šuajbe i tebe i one koji s tobom vjeruju iz grada našeg istjerati?!” – “Zar i protiv naše volje?” – reče on.”

I Muhammed, sallallah ‘alejhi ve sellem, je bio izložen teškim spletkama nevjernika, o čemu govori 30. ajet Sure El-Enfal:
 
“I kad su ti nevjernici zamke razapinjali da bi te u tamnicu bacili ili da bi te ubili ili da bi te prognali; oni su zamke pleli, a Allah ih je ometao, jer Allah to najbolje umije.”

Islam je braćo i sestre započeo kao stranac i kao takav će se ponovo vratiti, što potvrđuje predaja koju bilježi imam Muslim u Sahihu:
 
Prenosi Ebu Hurejre, radijallahu ‘anhu, da je Poslanik, sallallahu ‘alejhi ve sellem, rekao: „Islam se pojavio kao stranac (garib) i vratiće se kao stranac, pa blago garibima (strancima)!“ (Muslim)

Islam je u Meki započeo sa malom skupinom muslimana, koji su bili prisiljeni da učine tri hidžre. On je iz Meke, a potom iz Medine svijetlio kao svjetiljka u moru mnogoboštva, na Arabijskom poluotoku i šire i ta svjetlost se širila velikom brzinom, pa je ubrzo obasjala ne samo Arabijski poluotok, već i šire prostore zamaljske kugle.

Nakon ekspanzije islama i njegova širenja, nakon generacija onih koji su sav svoj život i sve kapacitete posvetili Allahovoj, subhanehu ve te'ala, vjeri, svjesni hadiske istine „da je biti sebebom da neko prihvati islam i spasi se bolje od dunjaluka i svega na njemu“, dolaze generacije muslimana, koje zaokuplja dunjaluk i koji zaboravljaju na emanet halife na Zemlji, koji zaboravljaju na svog Gospodara i sebi za gospodare uzimaju one koji ni sami sebi ne mogu pomoći.

Poslanik, sallallahu ‘alejhi ve sellem, u hadisu koji bilježi imam Muslim nagovještava vrijeme fitneluka:
 
Prenosi Ebu Hurejre, radijallahu ‘anhu, da je Poslanik, sallallahu ‘alejhi ve sellem, rekao: “Preteknite dobrim djelima fitneluke (razvrat), koji će biti kao mrkla noć, kada će čovjek osvanuti vjernik, a omrnuti nevjernik ili omrnuti vjernik, a osvanuti nevjernik i kada će prodavati svoju vjeru za ono što mu se ponudi od dunjaluka!” (Muslim)

Braćo i sestre, naš Poslanik, sallallahu ‘alejhi ve sellem, nam preporučuje da dobrim djelima preteknemo vrijeme fitneluka, u kojem će se rasprostraniti razvrat i griješenje, kao mrkla noć.

Da li i mi braćo i sestre, preživljavamo to vrijeme, vrijeme u kojem su fitneluci uzeli velikoga maha, vrijeme u kojem se gaze islamske – ljudske norme ponašanja, a vrednuje sve što ima veze sa grijehom?
 
U drugoj predji stoji: 

Prenosi Ebu Umejje Eš-Šu'bani: Došao sam kod Sa'lebe El-Hušenija, pa sam mu rekao: „Kako razumiješ ovaj ajet?“ Upita: „Koji ajet?“ Rekoh: „O vjernici, brinite se o sebi; ako ste na pravom putu, neće vam nauditi onaj ko je zalutao!“ Reče: „Dobro si pitao! Pitao sam za njega Poslanika, sallallahu ‘alejhi ve sellem, pa je rekao: „Naređujte dobro i zabranjujte zlo, pa kada vidiš pokornog škrticu, strast koja se slijedi, dunjaluk koji mami i kada se svako bude divio svome mišljenju, onda se ti pazi i ostavi masu! Poslije vas su dani strpljivosti, u kojima je strpljivost kao držanje žeravice! Onaj ko bude činio dobro u to vrijeme imaće nagradu pedeset ljudi koji rade (sada) kao oni.“ (Muslim)

Braćo i sestre, isto kao da i mi preživljavamo pomenute predzanke Sudnjega dana i teška iskušenja?

To nam treba biti poticaj da se mnogo više trudimo, da se natječemo u dobru i da se ne bojimo prijekora prijekornika, u nadi da ćemo inša-Allah imati za to veliku nagradu, koju Poslanik, sallallahu ‘alejhi ve sellem, spominje u hadisu!

Rekao je imam Ibnu Tejmije: “Ponekad osjećaj da si stranac (garib) biva u pojedinim propisima Šerijata, a ponekad to biva u pojedinim mjestima… Blago onome ko se prihvati Šerijata kako je to naredio Allah, subhanehu ve te’ala, i Njegov poslanik, sallallahu ‘alejhi ve sellem.”  
 
I rekao je imam Ibn El-Kajim: “Pripadnici islama su stranci među ljudima, mu`mini su stranci među pripadnicima islama, učeni su stranci među mu`minima, sljedbenici sunneta od učenjaka koji sunnet razlikuju od strasti i novotarija su stranci, a oni koji pozivaju sunnetu i uporni su u njegovu slijeđenju su još veći stranci, ali oni su uistinu Allahovi, subhanehu ve te'ala, miljenici i nisu stranci kod Njega, već su stranci među većinom.“

Braćo i sestre, čuvajmo se harama i sumnjivih stvari, natječimo se u dobru, čuvajmo sebe i svoje porodice od vatre, ispunjavajmo svoje obaveze prema Allahu, subhanehu ve te'ala, prema sebi, roditeljima, porodicama, braći i sestrama u dinu i prema svima onima koji imaju hakove (prava) kod nas!

Gospodaru, pomozi nam da sačuvamo svjetlo islama, ne iskušavaj nas sa onim što nećemo moći podnijeti, ne dozvoli da nas nevjernici nikada ponize, niti poraze, budi nam milostiv na Sudnjem danu i počasti nas u džennetu društvom poslanika, iskrenih, šehida i dobrih ljudi!

(Nezim Halilović Muderris)