NAKON trinaest godina skrivanja i bježanja sinoć je uhićen haški optuženik Radovan Karadžić. Detalji oko uhićenja još nisu poznati, a navodno je uhićen u Srbiji u svom stanu no to će biti službeno potvrđeno danas na press konferenciji. Karadžić je posljednji put viđen i fotografiran u javnosti 1996. godine kada je za njim raspisana međunarodna tjeralica.
Press služba srpskog predsjednika i ICTY sinoć su oko 23 sata izvijestili o Karadžićevom uhićenju. Iz Ureda predsjednika Srbije stiglo je kratko priopćenje u kojemu se navodi kako je Karadžić večeras akcijom srpskih službi sigurnosti lociran i lišen slobode, no ne navodi se gdje i je uhićen.
Nakon uhićenja Karadžić je priveden istražnom sucu za ratne zločine Okružnog suda u Beogradu u skladu sa Zakonom o suradnji s ICTY-jem. Sudac Milan Dilparić za B92 je kazao kako će Karadžić biti saslušan tijekom noći.
Haški tužitelj pozdravlja uhićenje
Iz Haškog suda također je nešto poslije 23 sata u ponedjeljak stiglo priopćenje u kojem se potvrđuje uhićenje koje pozdravlja haški tužitelj Serge Brammertz.
“Od beogradskih kolega obaviješteni smo kako je izvedena uspješna akcija koja je rezultirala uhićenjem Radovana Karadžića. U ime Ureda tužiteljstva čestitam srpskim vlastima, pogotovo srpskim službama sigurnosti koje su pratile bjegunca. Ovo je vrlo važan dan za žrtve koje su više od desetljeća čekale na ovo uhićenje. Također, ovo je važan dan za pravdu jer se radi o jasnoj demonstraciji da nitko nije nedostupan zakonu te da će prije ili kasnije svi bjegunci biti izvedeni pred sud pravde.” – službena je izjava tužitelja Brammertza.
Datum transfera Radovana Karadžića u Haag još nije poznat, ali to će se dogoditi vrlo brzo.
Ollie Rehn također je pozdravio uhićenje Radovana Karadžića i dodao da je ono ključno za europske integracije Srbije.
Hartmann: I prije smo govorili da je u Srbiji
Bivša glasnogovornica Haškog suda Florence Hartmann izjavila je za televiziju Fox kako je uhićenjem načinjen vrlo važan korak, te da je do uhićenja dovelo to što konačno u Srbiji postoji politička volja za zatvaranjem haških bjegunaca.
“Važno je što će se Karadžić naći pred sudom i što će odgovarati za zločine koji mu se pripisuju. Nismo očekivali da će se to dogoditi, jer su prepreke bile očigledne. Međutim, vidjeli smo da je Karadžić ostao u istoj regiji gdje smo i ranije navodili da se skriva.” – dodala je Hartmann.
Prije 13 godina prva optužnica
Nekadašnji vođa bosanskih Srba rođen je 19. lipnja 1945. godine u općini Šavnik u Crnoj Gori. Jedan je od osnivača Srpske demokratske stranke u tadašnjoj Socijalističkoj Republici Bosni i Hercegovini. Njegova stranka bila je vodeća politička stranka među Srbima u BiH.
1992. godine postao je prvim predsjednikom tzv. Republike Srpske, a u svibnju iste godine mjesec dana uoči prvih sukoba Karadžićeva “vlada” počinje s realizacijom odluke o formiranju vlastitih oružanih snaga preuzimanjem srpskog vojnog kadra JNA s područja BiH. Svo vrijeme rata Karadžić je bio lider bosanskih Srna te zajedno s Ratkom Mladićem kreator ratnih operacija.
Nakon što su protiv njega i Mladića podignute optužnice, pod pritiskom međunarodne zajednice i na inzistiranje Slobodana Miloševića 30. lipnja 1996. godine Karadžić je svoja predsjednička ovlaštenja prenio na tadašnju potpredsjednicu tzv. RS Biljanu Plavšić, te se povukao iz javnog života.
U studenom 1998. godine SAD su ponudile novčanu nagradu od pet milijuna dolara osobama koje dovedu Karadžića i Mladića pred sud, a tek četiri godine kasnije (2002. godine) pojavile su se i tjeralice za zločincima.
24. srpnja 1995. godine protiv Radovana Karadžića podignuta je prva optužnica. koja je imala 16 točaka koje su ga teretile za genocid i zločin protiv čovječnosti. Druga optužnica, koja se odnosi na zločine u Srebrenici, podignuta je 16. studenog 1995. godine i imala je 20 točaka. Obje su se optužnice odnosile u na Ratka Mladića. No, 14. listopada 2002. godine Haški je sud otpečatio izmijenjenu i dopunjenu optužnicu protiv Karadžića koja je objedinila prethodne dvije i razdvojena je od optužnice protiv Mladića. Nova optužnica ima 11 točaka, i Karadžića optužuje za genocid, suučesništvo za genocid, zločine protiv čovječnosti, kršenje zakona i običaja ratovanja.
U optužnici se navodi da je Karadžić između 1992. i 1995. godine počinio zločin sa ciljem osiguravanja kontrole na područjima BiH koja su bila proglašena dijelom tzv. Republike Srpske i značajno smanjio tamošnje nesrpsko stanovništvo.
Zbog ostvarivanja takvog cilja Karadžić i ostali počinili su zločine kako bi natjerali nesrbe da napuste navedena područja, prognali one koji to nisu željeli učiniti a ostale ubili, stoji u optužnici prema kojoj je Karadžić optužen i za ubojstvo oko 8000 Bošnjaka – odraslih i dječaka u Srebrenici 1995. godine.
Također ga se tereti za genocid, kažnjavanja, nehumana djela i ostale zločine kada su snage pod komandom ubile nesrbe tijekom i nakon napada na gradove širom BiH, zatim da je zarobio tisuće nesrba i prebacivao ih u logore gdje su njegovi vojnici po njegovoj zapovjedi ubijali, mučili i seksualno zlostavljali zatvorenike.
U optužnici stoji i da je Karadžić odgovoran za bombardiranje i snajpersko gađanje civila u Sarajevu koje je dovelo do ubojstva i ranjavanja tisuća osoba, uključujući i žene i djecu.
MUP Srbije nije sudjelovao u akciji
Kako javlja srpski Blic Ministarstvo unutarnjih poslova Srbije priopćilo je da njihovi pripadnici nisu sudjelovali u lociranju u uhićenju haškog optuženika. Kako stoji u priopćenju MUP je to priopćio povodom priopćenja Saveza za nacionalnu sigurnost o uhićenju Karadžića.
Add comment