Vijeće ministara BiH usvojilo set zakonskih prijedloga i dokumenata

Vijeće ministara Bosne i Hercegovine je danas većinom glasova utvrdilo Prijedlog zakona o Direkciji za koordinaciju policijskih tijela i o agencijama za podršku policijskoj strukturi BiH, kao i Prijedlog zakona o nezavisnim i nadzornim tijelima policijske strukture Bosne i Hercegovine.

Ured za zakonodavstvo Vijeća ministara BiH zadužen je da, na temelju dogovora Radne grupe za reformu policije, pripremi prijedloge zakona i uputi ih Parlamentarnoj skupštini BiH (PSBiH) na razmatranje.

Predsjedabajući Vijeća ministara BiH Nikola Špirić ocijenio je danas na pres-konferenciji u Sarajevu da je dobro što je sačuvan nivo dogovora u skladu s Mostarskom deklaracijom te izrazio očekivanje da će iskazano opredjeljenje potvrditi i PSBiH.

Istaknuo je značaj ovih zakonskih projekta za evropski put Bosne i Hercegovine uz uvjerenje da će predstavnici Vijeća za implementaciju mira biti u prilici konstatirati napredak na tom planu.

Spomenutim zakonskim prijedlozima predviđeno je osnivanje Direkcije za koordinaciju policijskih tijela, Agencije za forenzička ispitivanja i vještačenja, Agencije za školovanje i stručno usavršavanje kadrova i Agencije za policijsku podršku i utvrđuje njihova nadležnost i organizacija kao upravnih organizacija za podršku policijskoj strukturi.

Istovremeno, predviđeno je osnivanje Nezavisnog odbora, Odbora za žalbe policijskih službenika i Odbora za žalbe građana te definiranje njihovih nadležnost i organizacije kao nezavisnih tijela policijske strukture BiH.

Vijeće ministara BiH usvojilo je Prezentacijski dokument Individualnog partnerskog akcionog plana Bosne i Hercegovine (IPAP) koji je predložilo Ministarstvo odbrane BiH.

Zaduženo je Ministarstvo vanjskih poslova da ovaj dokument dostavi Predsjedništvu BiH u daljnju proceduru.

IPAP je mehanizam saradnje između NATO-a i partnerske zemlje aspiranta za punopravno članstvo u NATO-u koji se primjenjuje u okviru Programa Partnerstvo za mir (PfP) u svrhu produbljivanja međusobne saradnje i provođenja reformskih procesa u partnerskoj zemlji neophodnih za ulazak u evropske i evroatlantske integracije.

Vijeće je usvojilo i Sporazum o konačnom raspolaganju svim pravima i obavezama na pokretnoj imovini koja će i dalje služiti za potrebe odbrane i ovlastilo predsjedavajućeg Nikolu Špirića da uime Vijeća ministara BiH potpiše ovaj sporazum, nakon čega će se dostaviti entitetskim vladama na usvajanje.

Vijeće ministara BiH utvrdilo je Prijedlog okvirnog zakona o zaštiti i spašavanju ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća u Bosni i Hercegovini.

Prijedlogom zakona okvirno se uređuje zaštita i spašavanje ljudi i materijalnih dobara od prirodnih ili drugih nesreća u Bosni i Hercegovini, provođenje međunarodnih obaveza i saradnja u provođenju zaštite i spašavanja, odnosno civilne zaštite, kao i nadležnosti institucija BiH i koordinacija djelovanja institucija i organa BiH, entitetskih uprava civilnih zaštita i nadležnog organa za civilnu zaštitu Brčko Distrikta BiH.

Ovim zakonom uspostavlja se Operativno-komunikacijski centar BiH i uvodi sistem jedinstvenog evropskog broja za hitne slučajeve -112.

Kako je ocijenio predsjedavajući Vijeća ministara BiH Nikola Špirić, usvajanjem spomenutih dokumenata, odnosno prijedloga zakona napravljen je još jedan iskorak u reformi odbrane, kao i na putu BiH ka punopravnom članstvu u NATO-u, te odaslan pozitivan signal pred samit NATO-a u Bukureštu, čije je održavanje planirano početkom aprila.

Vijeće ministara BiH razmotrilo je Prijedlog zakona o plaćama i naknadama zaposlenih u institucijama Bosne i Hercegovine, kojim bi prvi put oblast raspodjele plaća i naknada uposlenih na nivou institucija BiH bila uređena na jedinstven i jednoobrazan način.

Konstatirano je da Radna grupa za izradu ovog zakona razmotri primjedbe i sugestije odbora za unutrašnju politiku i ekonomiju Vijeća ministara, kao i one iznijete na današnjoj sjednici, nakon čega će Ministarstvo finansija i trezora Vijeću ministara BiH za narednu sjednicu dostaviti Prijedlog zakona na izjašnjavanje.

Vijeće je utvrdilo Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o krivičnom postupku Bosne i Hercegovine (ZKP).

Značajne izmjene i dopune ZKP-a koji je 2003. godine nametnuo visoki predstavnik, a kasnije potvrdila Parlamentarna skupština BiH proistekle su iz prakse u kojoj se neka ranija zakonska rješenja teško provode.

U nizu novina koje uvodi ovaj prijedlog zakona je uvođenje instituta “pretpretresno ročište” na kojem sud i stranke razmatraju pitanja od utjecaja na glavni pretres.

Zbog učestale pojave odbijanja svjedočenja pooštreno je kažnjavanje za odbijanje svjedočenja i svjedok može biti kažnjen novčano do 30.000 KM, a u slučaju ponovnog odbijanja može se zatvoriti za vrijeme odbijanja svjedočenja, a najduže 30 dana.

Vijeće ministara BiH utvrdilo je Prijedlog zakona o lijekovima i medicinskim sredstvima.

Ovim zakonom osniva se Agencija za lijekove i medicinska sredstva u BiH, kao ovlašteno tijelo za oblast lijekova i medicinskih sredstava u BiH koja će, između ostalog, biti nadležna za uspostavu i nadzor jedinstvenog tržišta lijekovima i medicinskim sredstvima i njihovoj dostupnosti na teritoriji BiH.

Vijeće ministara BiH zadužilo je Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice da pripremi i Vijeću ministara do kraja februara dostavi prijedlog odluke o imenovanju članova Upravnog odbora Memorijalnog centra Srebrenica-Potočari spomen-obilježja i mezarje za žrtve genocida iz 1995. godine

Vijeće ministara BiH upoznalo se sa zahtjevom za implementaciju zaključaka Predstavničkog doma PSBiH za rješavanje prava otpuštenih radnika iz Hrvatske okupljenih u Udruženja građana UGOR.

Zaduženo je Ministarstvo civilnih poslova da pripremi i Vijeću ministara BiH dostavi prijedlog odluke o formiranju radne grupe za rješavanje prava ovih građana.

U radnoj grupi bit će predstavnici ministarstava civilnih poslova, vanjskih poslova, ljudskih prava i izbjeglica i pravde. Udruženje UGOR okuplja oko 12.000 članova od kojih je većina ostala bez posla u Hrvatskoj u periodu od 1991. do 1995. godine i do danas nije ostvarila prava na temelju radnopravnog odnosa i penzijskog osiguranja.

Ovaj problem ranije su razmatrali PSBiH i Međudržavno vijeće BiH i Hrvatske, ali nije postignut pomak u rješavanju otvorenih pitanja.

(FENA)