Četvrta godišnjica smrti Alije Izetbegovića

U prisustvu porodice Alije Izetbegovića, brojnih predstavnika javnog, kulturnog i političkog života u BiH, predstavnika Islamske zajednice (IZ), međunarodne zajednice i diplomatskog kora, o liku i djelu Alije Izetbegovića govorio je član Predsjedništva BiH Haris Silajdžić.

Silajdžić je podsjetio na političke prilike koje su vladale krajem osamdesetih i početkom devedesetih godina prošlog stoljeća, kada je BiH bila suočena sa planom o njenoj podjeli, te na ulogu Alije Izetbegovića u tim vremenima.

“Od samog početka on se izdvaja pozivanjem na suživot, afirmiranje i vrijednosti zajedništva, ljudskih sloboda i građanskih prava, tolerancije i sporazumijevanja, kako u međunacionalnim, tako i u međuljudskim odnosima.

U atmosferi koja je vladala, čovjek takve trpeljivosti i takvog pogleda na svijet, bio je ogroman kapital ne samo za BiH nego i za sve druge koji su tražili ljudski izlaz iz situacije nametnute ideologijom smrti i brutalnom silom.

Njegovom svjetonazoru i njegovom ljudskom biću bili su potpuno strani isključivost i nasilje. Bio je duboko svjestan teškog nasljeđa prošlosti, ne samo u BiH, već i cijelom ovom regionu, ali je uporno tragao za mogućnostima miroljubivog rješenja i sporazuma”, kazao je Silajdžić.

Podsjetio je kako je Alija Izetbegović u svojoj humanosti ostao nepokolebljiv, te da je čak i u najtežim trenucima bio izuzetno osjetljiv na ljudsku patnju i činio je sve da se žrtve, koje su bile neminovne, svedu na najmanju mjeru.

“Nije vodio politiku uzvraćanja istom mjerom i vodio je računa o osjećanjima svih u BiH, o tradiciji, vjeri, kulturi i svemu onome što je ljudima bilo sveto. Oni koji su branili BiH zbog toga danas mogu ići uzdignute glave jer ih nije vodila politika koja je na divljaštvo odgovarala divljaštvom, rušenjem, masovnim ubijanjem, koncentracionim logorima i svim onim što je odlikovalo agresora na BiH, kao i one u njihovoj službi. I danas se to može vidjeti golim okom i to priznaje cijeli svijet”, kazao je Silajdžić.

Prema njegovim riječima, tokom dugih i teških pregovora uvijek je istraživao mogućnost sporazuma i rješenja mirnim putem, misleći prije svega na ljude u BiH  koji su bili izloženi mnogim stradanjima.

“Srebrenica i druga stratišta su primjeri na koje ne treba trošiti riječi. Dejtonski mir je nazvao nepravednim, ali je pristao na njega, jer je to bio ipak mir, što je značilo zaustavljanje ubijanja, stradanja i razaranja u BiH.

Dejtonski sporazum je donio mir, ali po svojoj prirodi otvorio je prostor za sporenja i opstrukcije u postratnom periodu”, rekao je Silajdžić.

Govoreći o svom ličnom iskustvu sa Alijom Izetbegovićem, Silajdžić je kazao kako je s njim dijelio srodan pogled na stvarnost bivše Jugoslavije i slično razumijevanje položaja BiH i Bošnjaka u tim teškim prilikama.

“Povezivala nas je zajednička vizija budućnosti. Sa žaljenjem danas moram reći da sam ja, a čini mi se i mnogi drugi, propustili mogućnost da s tim mudrim čovjekom, velikog političkog dara, češće provjeravamo vlastito mišljenje. Ipak, imao sam čast s njim blisko sarađivati sve do njegove smrti, po mom shvatanju, prerane smrti sa stanovišta potreba ove zemlje za njegovim doprinosom. Kad je zaključen mir i kad su se proširile mogućnostima izbora, predsjednik Izetbegović i ja smo se unekoliko razišli u tumačenju hijerarhije prioriteta, ali smo i dalje ostali istomišljenici u oprejdjeljenju na izgradnji moderne i demokratske države. Privatno, njegovim odlaskom izgubio sam prijatelja i čvrst oslonac”, kazao je Silajdžić.

Naglasio je, također, da je Izetbegović uporno i uvijek iznova naglašavao da je magistrala euroatlantskih integracija optimalan smjer BiH ka stabilnoj i prosperitetnoj budućnosti.

“Pri izricaju takvog državničkog stava on je znao da ima podršku svih koji su spremni raditi  na pretvaranju te vizije u život. Predsjednik Alija Izetbegović nas je zadužio. Načinom kojim mu se odužujemo i iskazujemo vlastito opredjeljenje za plemeniti cilj kojem je stremio: BiH , država i društvo slobodnih ljudi, takvih ljudi koje razlike više oplemenjuju nego što ih dijele”, kazao je Silajdžić.

Nakon akademije, prikazan je i dokumentarni film u dva dijela o životu i djelu Alije Izetbegovića.

Alija Izetbegović umro je 19. oktobra 2003. godine u 78. godini, a na Šehidskom mezarju na Kovačima sahranjen je tri dana kasnije.