svabo
Gdje je nestalo 100 milijuna maraka (više od 50 milijuna eura) namijenjenih za izgradnju “srpskog Sarajeva”, fantomskoga grada koji je nakon Daytona trebao niknuti pored bosanskohercegovačke prijestolnice na teritoriju koji je dodijeljen Republici Srpskoj (RS)?
Od tog grada nije ostalo čak ni ime, budući da je Ustavni sud presudio da gradovi ne mogu imati etničke prefikse, pa se sada skupina srpskih naselja oko najvećeg grada u BiH naziva Istočno Sarajevo. A upravo aktualni čelnici Istočnog Sarajeva pokušavaju otkriti gdje je nestao novac, osiguran nakon potpisivanja protokola koji su 1996. godine potpisali Momčilo Krajišnik u ime RS i Nikola Šainović ispred tadašnje SR Jugoslavije, piše zagrebački Vjesnik.
Gradonačelnik Istočnog Sarajeva Radomir Kezunović formirao je poseban tim koji treba otkriti kojim su tvrtkama davani krediti koji do danas nisu vraćeni i pokušati ishoditi povrat novca.
Riječ je uglavnom o poduzećima koja su trebala raditi sa strojevima koji su nakon povlačenja srpske vojske odvezeni s područja Sarajeva koja su u Daytonu pripala hrvatsko-bošnjačkoj Federaciji BiH.
Te su tvornice planirane kao generator razvoja grada koji je trebao niknuti “na ledini”, za sve Srbe koji su napustili Federaciju BiH, odazvavši se pozivu Radovana Karadžića.
No, većina tih novih poduzeća nije poslovala posebno uspješno; sada ih radi tek 13, ali uglavnom grcaju u problemima. Krediti naravno nisu vraćeni, pa je upitno hoće li se ostvariti ambiciozni gradonačelnikov plan.
Nejasna je i sudbina više od 50 milijuna maraka za koje se uopće ne zna gdje su i kako utrošene.
Grad Istočno Sarajevo ipak se polako razvija, naravno, ni približnom brzinom o kojoj su govorili bivši srpski čelnici, sada većinom optuženi za ratne zločine.
Gradi se dosta novih objekta, ali je zanimljivo da je sve intenzivnija suradnja s “federalnim” Sarajevom, pa se umjesto zidova i paralelnih gradova, uspostavljaju sve normalnije veze.
Gradonačelnik Istočnog Sarajeva Kezunović pozvao je da se i u tom dijelu otvaraju veleposlanstva i drugi slični objekti.
Doduše, stanje je još uvijek daleko od idealnog i još se ne može govoriti da su srpski i federalni dio Sarajeva integrirani u jednu cjelinu.
Uostalom, niti u Ustavu Sarajevo zapravo nije definirano kao glavni grad, a ponovo se govori o ideji da ono bude proglašeno distriktom izvan postojeće entitetske podjele.
Add comment