Veliki udarac na Bushovu politiku

Odluka američkog Vrhovnog suda, kojom su posebni vojni sudovi za pritvorenike u ozloglašenom vojnom zatvoru u Guantanamu proglašeni protuzakonitim, izazvala je burne reakcije u SAD-u i nanijela veliki udarac politici predsjednika Georgea Busha, ocijenili su danas analitičari u Wašingtonu.

Prva reakcija Busha poslije za njega ne mnogo prijatne odluke Vrhovnog suda, bila je njegova izjava da to “ne znači da će zatvorenici biti pušteni na ulicu” i da on, kao odgovoran šef države, “neće dopustiti da sigurnost američkih građana bude ugrožena”. “Mi vodimo rat protiv terorizma, a ti zatvorenici su pokupljeni s bojnog polja. Ja ću braniti moj narod, ali ću se, istovremeno, povinovati odluci Vrhovnog suda”, rekao je Bush.

Sudija Paul Stevens je naglasio, obrazlažući odluku za koju je glasalo pet, a protiv tri člana Vrhovnog suda, da vojna komisija, formirana radi suđenja Salimu Ahmedu Hamdanu, nema ovlaštenje da nastavi to suđenje zato što struktura i procedura kojom se služi narušavaju međunarodni sporazum koji se odnosi na tretman ratnih zatvorenika i krše američki ustav.

Takva odluka Vrhovnog suda u vezi sa slučajem Hamdana, vozača Osame bin Ladina u Afganistanu koji se u Guantanamu nalazi od 2001. godine, veliki je poraz za vladu američkog predsjednika Georgea Busha, ocijenili su svi američki mediji.

Bush je, međutim, pokušao da postupak vojnih vlasti prema zatočenicima u Guantanamu opravda tvrdnjom kako je tu riječ o “neprijateljskim borcima, a ne o ratnim zarobljenicima” i da se, prema tome, na njih ne odnosi Ženevska konvencija.

Portparol Bijele kuće je izjavio da ta odluka ne znači da će Guantanamo biti zatvoren. Jasno je, ocjenjuju analitičari, da se Bijela kuća nije lako pomirila s odlukom Vrhovnog suda, pa je odlučila da se, zajedno s Kongresom, da u potragu za nekim, uvjetno rečeno, novim rješenjem koje bi trebalo da omogući da manje-više sve ostane po starom i da vojna komisija i dalje radi onako kako je i dosad činila.

Ministarstvo odbrane je ponovilo stav da odluka Vrhovnog suda neće spriječiti vladu da drži strane zarobljenike na neodređeno vrijeme i bez zvančne optužbe i da će naći rješenje kako da se napravi nova verzija vojnih komisija čiji rad će odobriti Kongres.

Vrhovni sud se, naime, odnosi samo na vojnu komisiju, a ne spominju se pitanja poput onoga da li stranac može godinama da bude u zatvoru ili da li Guantanamo treba da se zatvori.

Na odluku suda je reagovao i komandant Guantanama, koji je rekao da “odluka nimalo neće utjecati na Guantanamo”

S druge strane, pak, Hamdanov advokat Charls Sevift je pozdravio odluku suda i rekao da Hamdan želi samo fer suđenje i šansu da se brani, jer su, kako je istakao, “tzv. vojne komisije u potpunosti potčinjene Pentagonu koji je odbrani dao neka minimalna prava u procesu”.

Međunarodna organizacija za ljudska prava Amnesty International ocijenila je odluku Vrhovnog suda SAD-a kao “pobjedu vladavine prava i ljudskih prava”, dodajući, u saopćenju, da bi američka vlada trebalo da se postara da oni koji se nalaze u Guantanamu budu ili pušteni ili da im se sudi pred civilnim sudovima na američkoj teritoriji”.

Guantanamo je formiran skoro odmah poslije terorističkih napada na New York i Washington 11. septembra 2001. godine. U njemu se danas nalazi ukupno 450 zatočenika, od kojih je samo 10 optuženo za ratne zločine.

Odluka Vrhovnog suda bi mogla imati dvije posljedice – prvo, zatvorenicima će ubuduće, najvjerovatnije, moći da se sudi samo pred civilnim sudovima i uobičajenim pravnim metodama, a drugo, što je, kako ocjenjuju analitičari veoma važno, Vrhovni sud je potvrdio legitimnost vladavine međunarodnog prava, uključujući važnost Ženevske konvencije koju je Bushova vlada dosad stalno pokušavala da zaobiđe.

Organizacije za ljudska prava i svjetska javnost su Guantanamo nazvale “crnom rupom” u međunarodnoj vladavini prava, a vojne komisije su “častile” nazivom “parodija pravde koja proturječi osnovnim ljudskim pravima”.

Kako danas ocjenjuje “New York times”, poslije odluke Vrhovnog suda će biti postavljena mnoga pitanja, a naročito pitanje legitimiteta američkog predsjednika i njegove uloge u ratu protiv terorizma, kao i pitanje svih nelegalnih akcija koje je Bush preduzeo sa ciljem “da se obračuna s teroristima”.