svabo
Bivši predsjednik Skupštine Republike srpske Momčilo Krajišnik, optužen za genocid i druge ratne zločine u Bosni i Hercegovini, u utorak je sa optuženičke prešao na klupu za svjedoke kako bi dao iskaz u svoju vlastitu odbranu.
Krajišnik je još prije godinu dana sâm zahtijevao da bude ključni svjedok na vlastitom suđenju i sudsko vijeće mu je to odobrilo, izvještava iz Haaga dopisnik Radija Deutsche Welle. Očekivalo se da će Momčilo Krajišnik s optuženičke prijeći na klupu za svjedoke na samom početku jutrošnjeg zasjedanja – u devet sati – ali su taj trenutak sve do podne odgodila različita proceduralna i formalna pitanja.
Krajišnikov branitelj engleski advokat Nicholas Stewart započeo je ispitivanje svog branjenika na osnovu izjave koju je napisao zajedno s optuženim. U 45 tačaka te izjave Krajišnik daje osnovne biografske podatke o sebi i objašnjava kako je upoznao čelne ljude Srpske demokratske stranke (SDS) i ušao u politički život.
Rekao je da je sreo Radovana Karadžića 1983. godine, ali u privatnim, nepolitičkim okolnostima. Tada je bio jedan od direktora finansijskih službi “Energoinvesta”, a Karadžić je honorarno radio u ambulanti toga velikog sarajevskog preduzeća.
Pošto je pomogao Karadžiću oko dobijanja kredita za izgradnju stambeno-poslovnog prostora, optužen je zajedno s njim za malverzacije i osuđen na kaznu zatvora. Po njegovoj izjavi, oslobođen je krivice u toj aferi 1989. godine.
Nije se uopće bavio politikom sve do sredine 1990. kad se učlanio u SDS stranku na njenoj osnivačkoj skupštini 12. jula te godine.
Osim učešća u radio i TV emisijama, u kojima je zastupao SDS, nije imao nikakvoga drugog političkog angažmana, ali je poslije prvih višestranačkih izbora u BiH 1990. godine, kad su pobijedile nacionalne stranke, predložen kao kandidat SDS-a za predsjednika Skupštine RBiH. Otada počinje njegov politički put koji je završen hapšenjem i prebacivanjem u pritvor Haškog tribunala u Scheveningenu u aprilu 2000.
Do kraja zasjedanja u utorak iscrpljena su pitanja u vezi sa 45 tačaka Krajišnikove uvodne izjave.
U sljedećih mjesec dana, koliko bi moglo trajati svjedočenje, branitelj Stewart i njegov tim nastojat će da ospore navode optužnice koja Krajišnika tereti za genocid, zločine protiv čovječnosti i kršenje zakona i običaja ratovanja.
U 37 bh. općina Bošnjaci i bosanski Hrvati su 1992. godine, prema optužnici, bili izloženi “ubijanju, zatočavanju, fizičkom i psihičkom zlostavljanju, nehumanim uvjetima života u zatočeničkim logorima i prisilnom radu”, za šta, tvrde tužitelji, snosi odgovornost optuženi pošto je u to vrijeme bio na jednoj od najviših funkcija u Republici srpskoj, to jest predsjednik Skupštine bosanskih Srba.
Add comment