Bh. historičari i arheolozi protiv iskopavanja na Visočici

Bosanskohercegovački arheolozi i historičari zahtijevaju od odgovornih državnih institucija da hitno ponište nezakonito izdate dozvole za iskopavanje na lokalitetu brda Visočica, navodi se u današnjem saopćenju što su ga potpisali arheolozi i historičari iz Sarajeva, Zenice, Bijeljine, Tuzle i Mostara.

Oni od nadležnih državnih tijela i institucija traže da hitno zabrane daljnje prekopavanje te arheološke zone koju, kako navode, vrši nestručna osoba. Navode da će, ukoliko se tako ne postupi, o svemu obavijestiti svjetske asocijacije, uključujući Međunarodno vijeće muzeja (ICOM), te putem njih i UNESCO-a zatražiti zaštitu nacionalne baštine od vlastite administracije. Stručnjaci naglašavaju da je BiH potpisnica Međunarodne konvencije o zaštiti i čuvanju kulturno-historijskog nacionalnog blaga.

“Iza te lakrdije ne stoji zvanična nauka niti stručnjaci, odnosno arheolozi i historičari. Krajnje je nebulozno i pomisliti, a kamoli tražiti piramide na ovim prostorima. Svaki iole obrazovan čovjek zna kojem vremenu, prostoru i civilizaciji pripadaju takve gradnje”, navodi se u saopćenju uz opasku da arheolozi i historičari znaju gdje se šta može nalaziti, kojem vremenu šta pripada i ko je šta gradio.

“Tražiti piramide u vremenu i prostoru kako to čini ‘slobodni istraživač’ Semir Osmanagić, čista je lakrdija. To ne bi zaslužilo našu pažnju da u javnosti ne vlada uvjerenje da iza te lakrdije stoji zvanična bh. nauka”, kaže se u saopćenju za javnost.

Neshvatljivo je, navodi se dalje, da se dozvoli diletantu da rovi po zaštićenoj arheološkoj zoni, uništava nekropole stećaka, ostatke iz prethistorijskog, rimskog i srednjovjekovnog doba što su već davno arheolozi i historičari pretražili, a rezultate objavili u naučnim časopisima i edicijama.

“Za krajnju je osudu odnos bh. političara, pa i onih najvišeg ranga, koji javno iskazuju zahvalnost pomenutom istraživaču koji promovira ugled BiH u svijetu”, kažu u saopćenju bh. arheolozi i historičari te dodaju da je još više za osudu da se sa svih strana nagovještava nemala financijska pomoć za ta istraživanja.

“To je nevjerojatno kad svi znamo šta se dešava sa Zemaljskim muzejom, Historijskim muzejom, Galerijom za modernu umjetnosi, Univerzitetskom bibliotekom, Muzejom za pozorište i književnost. Dakle, novca ima, ali ne za nacionalne vrijednosti, nego za lakrdiju čemu se smije čitav svijet”, ističe se u saopćenju čiji su potpisnici arheolozi i historičari institucija iz Sarajeva, Zenice, Bijeljine, Tuzle i Mostara.

Među potpisnicima su profesori Filozofskog fakulteta Enver Imamović, Dubravko Lovrenović, Enes Pelidija, Zijad Šehić, arheolozi Zilka Vejzagić-Kujundžić, Mirsad Sijarić, Margita Gavrilović, historičar i arheolog Adnan Busuladžić, Muhiba Kaljanac i Alma Leka iz Historijskog muzeja BiH, konzervator i restaurator Esad Vesković, sa Odsjeka za historiju Filozofskog fakulteta iz Tuzle Bego Omerčević i asistent Sanela Dadanović, sa Fakulteta filozofsko-humanističkih znanosti Sveučilišta u Mostaru Snježana Vasilj i Ivanka Milićević te direktor Muzeja Semberija iz Bijeljine i arheolog Mirko Babić.