Bill Clinton o vašingonskim pregovorima

Za ostvarenje napretka Dejtonskog mirovnog sporazuma treba vremena, testoga bilo kakva inicijativa neke američke administracije treba imati širu podršku kako bi je mogla nastaviti druga stranka kad dođe na vlastili, pak, američki međunarodni partneri ako Sjedinjene Države budu za okupljene nekim drugim pitanjem, rekao je bivši američki predsjednik Bill Clinton u tekstu objavljenom u Wall Street Journalu. 

“Danas”, tvrdi Clinton, “Sjedinjene Države ponovno pokazuju čelnu ulogu time što su pozvale bosanskohercegovačke čelnike na razgovore u Washington.”

Nekadašnji američki čelnik ističe da se prije deset godina niko nije usudio prognozirati ovakav uspjeh sporazuma. Bosna i Hercegovina je jedna zemlja, s dva entiteta, ali i slobodom kretanja. Zemlja ima jedistvenu valutu, značajno smanjen broj pripadnika oružanih snaga, a gotovo pola nekadašnjih izbjeglica vratilo se svojim kućama, nabraja bivši američki predsjednik.

Dayton, nastavlja Clinton, nije donio savršeni mir, ali je ostvario ključni nacionalni interes – okončao je najgori ratni sukob u Evropi od Drugog svjetskog rata koji je prijetio mirnoj reintegraciji Evrope nakon okončanja hladnog rata.

Clinton drži da se američki angažman u regiji apsolutno isplatio premda posao još nije okončan. Dayton je donio mir u nemirno područje, manjine se sada osjećaju sigurnima, a djeca se igraju na ulicama na kojima su se nekada sklanjali od snajpera. San o Evropi, ujedinjenoj, slobodnoj i mirnoj, zaključuje bivši američki predsjednik, još uvijek je živ.

U američkim medijima objavljeno je nekoliko izvještaja i osvrta povodom vašingtonskih razgovora o promjenama u državnom ustroju Bosne i Hercegovine.

“Tri etničke skupine u Bosni i Hercegovini postigle su sporazum oko jedinstva”, naslov je New Yorka Timesa koji izvještava kako su “…pod američkim pritiskom narodi BiH pristali promijeniti sistem uspostavljen Dejtonskim mirovnim sporazumom”.

Američki dužnosnici pozdravili su sporazum kao i izjavu čelnika bosanskih Srba u kojoj se poziva njihove ratne vođe Radovana Karadžića i Ratka Mladića da se predaju Haškom tribunalu.

Po novom ustavu bi Bosna i Hercegovina imala jednog predsjednika, jednog premijera s većim ovlastima, a i parlament bi imao veći utjecaj.

Američki diplomat Donald Hays rekao je da proteklih deset godina vlada nije mogla ništa učiniti zato što je svako mogao blokirati svakoga.