Kozarac.ba

Digitalizacija grunta: Drakonske kazne zbog neprijavljivanja imovine

Nedavno je završen proces digitalizacije zemljišnoknjižnih podataka te su oni dostupni na internetu.

Realno, korak naprijed u informatizaciji naše zemlje, zabrinuo je jedan dio naše populacije – dijasporu. Javno objavljeni podaci vezani za vlasništvo nad nekretninama dostupni su i poreskim upravama brojnih zemalja te mogu direktno utjecati na provjeru prijavljenih poreskih osnovica koje naši građani imaju, a time i realno prikazanih obaveza.

Informacioni sistem “e-Grunt” koji je dio Reformske agende i važan dio politike privlačenja stranih investicija u našu zemlju, mogao bi biti i razlog manjeg priliva novca od bh. dijaspore u zemlju, misli Haris Lizde, finansijski savjetnik iz Rotterdama.

“Niko ne misli da ovaj važan projekt nema pozitivne refleksije na cjelokupno društvo u Bosni i Hercegovini, tako i na naše ljude širom svijeta. Sada će bez većih problema moći provjeriti vlasničko stanje svoje imovine. Ipak, činjenica je da dotiče našu dijasporu i na mjestu koja je, usuđujem se reći, posebno osjetljiva i problematična, a to su poreske i slične obaveze. Nije pretjerivanje ako kažem da naša dijaspora veoma neuredno prijavljuje svoju imovinu u Bosni i Hercegovini, na svojim poreskim karticama u zemljama u kojima sada žive”, kaže naš sagovornik.

Naši građani u dijaspori obično ne prijavljuju imovinu koju imaju u Bosni i Hercegovini

“Za razliku od poreskog sistema u Federaciji BiH, svaka razvijena zemlja poznaje porez na imovinu i svaki građanin, ne državljanin, nego baš građanin, stanovnik te zemlje je dužan plaćati porez na imovinu koju posjeduje, bez obzira na to gdje se ta imovina nalazi. Mali broj naših građana je prijavljivao imovinu koju ima u domovini, a svi znamo da ona nije mala. Sada će svaka od tih zemalja moći jednostavno koristeći “e-Grunt” provjeriti imovinu našeg čovjeka, a njihovog poreskog obveznika. Moći će mu, naravno, i retroaktivno obračunati ono što posljednjih godina nije prijavljivao, kao što su stan, kuća, vikendica, zemlja koju ima kod kuće”, obrazlaže Haris Lizde aktuelnu situaciju.

Problem nije samo vezan za porez, već i za socijalna davanja.

“Najveći problem mogla bi biti socijalna primanja koja osobe, obično starije od 65 godina, ali i djeca, kao i nezaposleni imaju. Najčešći uslov za primanje socijalne pomoći u svakoj zemlji koju ja poznajem je taj da osoba nema imovinu. Neko ko ima vlastiti stan ili kuću, 30 dunuma zemlje i slično ne može biti socijalni slučaj. Svako slično socijalno davanje može biti predmet retroaktivne provjere. Ranije su to u Holandiji radili penzijski fondovi, provjeravajući da li oni koji imaju penziju ili neko socijalno primanje ovdje, imaju neprijavljenu penziju u Bosni i Hercegovini. Podaci koje su dobijali od našeg FZ PIO/MIO znali su poslužiti kao osnov za pokretanje procesa koji su okončavani desetinama hiljada eura koje su morali vratiti”, navodi naš sagovornik.

Drakonske kazne na neprijavljivanje u Holandiji

Lizde je odlično upoznat o poreskom sistemu Holandije pa konkretizira i kaže:

“Holandija je dugo u borbi protiv tzv. ‘crnih fondova’, a od 1. januara ove godine imaju na snazi zakon koji državi omogućava da imovinu koju otkriju u inozemstvu oporezuju retroaktivno, kaznom od 300 posto. Znajući da je ovdje porez na imovinu 1,2 posto godišnje, ako uzmemo hipotetičku neprijavljenu imovinu od 100.000 eura, godišnja obaveza je 1.200 eura. Na period od 12 godina ta obaveza je 14.400 eura, s kaznom od 57.600 eura, to je skoro koliko i nominalna vrijednost imovine”.

Naš sagovornik napominje još neke specifikume ove osjetljive problematike. Neka za našeg čovjeka skoro bezvrijedna imovina u procjeni poreske uprave zapadne zemlje može biti mnogo vrednija.

Poreske obaveze nikad ne umiru

Poreska obaveza na zapadu nikad ne prestaje, čak ni smrću poreskog obveznika, već se prenosi na nasljednike.

“Posljednjih godina usvojeni su mnogi zakoni u borbi protiv terorizma i pranja novca, koji omogućavaju poreskim upravama i istražnim organima razmjenu informacija, a ‘e-Grunt’ dolazi kao naručen”, zaključuje Lizde na kraju, projicirajući narednih nekoliko godina kao period u kojem će se naša dijaspora početi oslobađati bar dijela imovine u Bosni i Hercegovini. Naravno, jedno od rješenja je i povratak u Bosnu i Hercegovinu, ni to ne treba zaboraviti.

“Naše ljude prije svega treba informisati o njihovim pravima, a posebno obavezama. Znam mnoge koji su godinama propuštali razne beneficije, tako sada nisu upoznati ni o ovim, da tako kažem ‘opasnostima’ koje ovakve promjene nose”, zaključuje Lizde.

Socijalne mreze

Kozarac.ba se nalazi na raznim socijalnim mrezama, posjeti nasu facebook, twitter ili youtube stranicu.