Kozarac.ba

Bosanci i Hercegovci van domovine: Kako je organizirana bh. dijaspora u Njemačkoj

Prema podacima Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine, van matične zemlje, u trajnom ili privremenom iseljeništvu, žive skoro dva miliona Bosanaca i Hercegovaca.

Ova brojka uključuje, u nekim slučajevima, i drugu i treću generaciju, što predstavlja oko 50 posto u odnosu na procjenu ukupnog broja stanovnika BiH iz 2013. godine.

Novac koji bh. dijaspora šalje na račune građana veoma je važan za cjelokupni ekonomski sistem BiH. Skoro svake godine bh. dijaspora je u domovinu slala preko dvije milijarde KM, što predstavlja značajan postotak bh. bruto nacionalnog proizvoda.

Status bh. iseljenika riješen je, velikim dijelom, kroz stjecanje državljanstva, stalne ili privremene dozvole boravka, radne i studentske vize. U nekim državama izrazito je visok postotak bh. iseljenika koji su svoj status riješili kroz stjecanje državljanstva države prijema, poput Australije (95 posto) i Norveške (89 posto).
Prema podacima Ministarstva za civilne poslove BiH, od 1998. do polovine novembra 2013. godine 61.752 osobe odrekle su se državljanstva Bosne i Hercegovine radi stjecanja državljanstva druge države.

Bosanskohercegovački iseljenici odavno nisu izbjeglička populacija. Prema podacima UNHCR-a iz 2013. godine, u svijetu živi 27.419 osoba iz Bosne i Hercegovine s priznatim statusom izbjeglica, od čega najveći broj u Srbiji (15.296).

Savezna Republika Njemačka je, s više od 220.000 osoba bh. porijekla, država s najvećim brojem iseljenika iz Bosne i Hercegovine u Evropi.

Masovniji dolazak Bosanaca i Hercegovaca u Njemačku počeo je šezdesetih godina kada su dolazili trbuhom za kruhom, a najviše njih došlo je početkom ratnih dešavanja u BiH kada je u ovu zemlju stiglo više od 300.000 izbjeglica iz Bosne i Hercegovine. Tih ratnih godina, samo u Minhenu i okolini živjelo je više od 100.000 izbjeglica iz Bosne i Hercegovine.

Praktično, nema njemačke pokrajine ili grada u kojima danas nema Bosanaca i Hercegovaca. U Bavarskoj ih živi više od 30.000, u Baden-Wirtembergu više od 40.000, u Hessenu, Nord-Westfalenu, Niedersachsenu i Bremenu više od 70.000.

Važe za dobre i vrijedne ljude i grupaciju stranaca s kojima Nijemci imaju najmanje problema.

Državni statistički zavod SR Njemačke objavio je da je u toj zemlji zaposleno oko 123.000 bh. imigranata, a nezaposleno ih je 14.000. Stopa njihove zaposlenosti je 89,78 posto (ukupno za Njemačku ta stopa iznosi 91 posto).

Od ukupnog broja zaposlenih, 7.000 bh. iseljenika u Njemačkoj vodi vlastiti privatni biznis, 60.000 je zaposleno u nekoj firmi, a više od 55.000 radi za nadnicu.

Kada su u pitanju oblasti zapošljavanja, najviše (36,5 posto) bh. iseljenika radi u proizvodnji, a 30 posto u ugostiteljstvu i trgovini.

U Njemačkoj 23.000 bh. iseljenika prima neku vrstu penzije, dok 15.000 prima socijalnu pomoć (od čega je 11.000 bh. državljana, a samo 4.000 s njemačkim državljanstvom).

“Iako je zaboravljena od države Bosne i Hercegovina kao i više od dva miliona građana BiH u dijaspori, za bh. zajednicu u Njemačkoj se može reći da je relativno dobro organizirana”, kazao je za portalRadiosarajevo.ba Haris Halilović, potpredsjednik Svjetskog saveza dijaspore BiH, bivši generalni konzul BiH u Stuttgartu.
“U Njemačkoj djeluje više od stotinu različitih udruženja, klubova, kulturnih, sportskih, obrazovnih, vjerskih i drugih asocijacija građana Bosne i Hercegovine. KUD ‘Mladost’ iz Stuttgarta djeluje više od 40 godina, FC ‘Sarajevo’ 38 godina, FC ‘Bosna i Hercegovina’ iz Minhena i KUD ‘Sevdah’ iz Frankfurta više od 20 godina, Zajednica bosanskohercegovačkih udruženja i građana 12 godina. Nema većeg grada u Njemačkoj u kome ne postoji neko kulturno-umjetničko društvo ili druga asocijacija građana BiH”, dodao je Halilović.

Njemačka je država sa kojom BiH ima zaključen Sporazum o saradnji u oblasti kulture, obrazovanja i nauke kojim su, između ostalog, uređeni osnovni principi organiziranja nastave na maternjem jeziku. Međutim, nadležne institucije BiH još ništa nisu uradile na realizaciji ovog sporazuma.

“Nažalost, u Njemačkoj dijaspora nije organizirana i, prema mom mišljenju, krivicu snose Ambasada BiH i konzulati, koji ne podržavaju rad dijaspore. Naprotiv, čine sve da se dijaspora ne organizira. Već 20 godina pokušavamo da se ovdje organiziramo, ali iz BiH se umiješaju i svaka stranka ima ‘svoje ljude’, koji ovdje u Njemačkoj nemaju nikakvu šansu da nešto postignu. Ljudi koji su u Njemačkoj nešto postigli, ne cijene se u BiH i obrnuto, oni koji imaju veze u BiH nemaju u Njemačkoj šta tražiti, jer Njemačka je savršeno organizirana zemlja, u kojoj je sve tačno regulirano”, objasnila nam je Sadija Klepo, predsjednica Humanitarne organizacije “Od čovjeka čovjeku”.

Klepo je, inače, nedavno u Berlinu dobila najveće priznanje koje se može dobiti u Njemačkoj: Bundesverdienstkreuz am Bande (Orden za zasluge), koje dodjeljuje predsjednik države Joachim Gauck.

Orden za zasluge Savezne Republike Njemačke utemeljen je 1951. godine kao vidljivi znak priznanja i zahvalnosti pojedincima za njihov osobit angažman u društvu. Dodjeljuje se zaslužnim osobama koje su se svojom aktivnošću iskazale na području političkog, ekonomsko-socijalnog i duhovnog rada, kao i u sferi djelovanja u izgradnji mira i razumijevanja među ljudima.

Diplomirana novinarka Sadija Klepo svojim je primjerom i zadržavanjem bh. državljanstva pokazala kako se može biti uspješan u Njemačkoj, a ipak se posvetiti svojoj tradiciji i njegovati svoj maternji jezik.

Njemačka je, osim Austrije, država s najvećim brojem osoba koje su se odrekle državljanstva BiH, jer zakonodavstvo te zemlje, uz manje izuzetke, kod stjecanja njemačkog, nalaže obavezno odricanje od matičnog državljanstva.

“Odnos dijaspora-domovina je za sada jednosmjerna ulica. Država BiH je zaboravila svoju dijasporu i to se mora mijenjati. Ako ni zbog čega drugog, ono zbog ogromnog potencijala bh dijaspore, mladih, školovanih ljudi koji su aktivni u svim porama njemačkog društva. Diplomatsko-konzularna predstavništva BiH, Ambasade i Konzulati BiH u svijetu, pa i tri Generalna konzulata BiH u Njemačkoj i Ambasade BiH u Berlinu, za sada ne rade ništa na iniciranju i pomoći bolje organizacije građana BiH u dijaspori. Niti u jednoj Ambasadi i Generalnom konzulatu BiH u svijetu nema osobe zadužene za rad sa dijasporom”, rekao nam je Halilović te dodao da se njihov rad uglavnom se svodi na pružanje konzularnih usluga i eventualnog prisustva ambasadora ili konzula na jeftinim zabavama novokomponovanog tipa, uz rijetke pozitivne izuzetke, poput konzulata u Stuttgartu.

Njemačka je, u okviru „Plave karte EU“, koja je uvedena 2012. godine, olakšala useljavanje i zapošljavanje visokokvalificiranih doseljenika poput inženjera, informatičara, matematičara, naučnika, doktora medicinskih nauka i dr.

Osim toga, 2013. godine između nadležnih institucija za zapošljavanje Bosne i Hercegovine i Njemačke potpisan je dogovor o zapošljavanju medicinskih kadrova u SR Njemačkoj, tako da je izvjesno da ćeiseljavanje iz BiH u ovu zemlju biti nastavljeno i u narednom periodu.
“Iako je većina građana BiH u Njemačkoj riješila svoje egzistencijalne probleme, u sredinama u kojima danas žive, nije sve ‘med i mlijeko’. Mnogo je problema sa kojima se svakodnevno susreću. Jezik, kultura, tradicija i druge duhovne, intelektualne potrebe svakog pojedinca Bosanci i Hercegovci i njihova vlast, još uvijek drže ‘gurnute pod tepih’. Asimilacija mladih Bosanaca i Hercegovaca u njemačko društvo, uveliko je u toku. Država BiH hitno mora mijenjati svoj odnos prema dijaspori. Jedan od gorućih problema je dopunsko obrazovanje na maternjem jeziku”, iskazao je svoje nezadovoljstvo na kraju našeg razgovora Haris Halilović.

To je, potcrtao je on, za djecu iz BiH pogubno i prijeti da se izgubi svaki trag i kontakt s njihovim maternjim jezicima, da ga zaborave i da ga se, protiv svoje volje, odreknu.

Socijalne mreze

Kozarac.ba se nalazi na raznim socijalnim mrezama, posjeti nasu facebook, twitter ili youtube stranicu.