Bh. mladost budućnost vidi uz njemačku penziju

Raditi u Njemačkoj! Ta misao lebdi iznad nas još od 1968. godine, kada je potpisan Sporazum o razmjeni radne snage, između Njemačke i SFRJ, koji je otvorio vrata radnoj snazi iz naše tadašnje države.

Mnogi koji su otišli na par mjeseci, ostali su tamo čitav radni vijek. Od rada se moglo kvalitetno živjeti, a čak i danas nerijetka je situacija da u BiH od njemačke penzije živi i onaj koji ju je zaradio, ali i njegova djeca, pa čak i unuci.

Ekonomsko-socijalne prilike u našoj zemlji odavno nisu na zavidnom nivou. Velike razlike u standardu života ljudi na državnim i lokalnim javnim funkcijama i onih koji su dovedeni do toga da na kukama dobrote traže obrok, natjerale su svakog razumnog građanina da se upita kako obezbijediti sebi i svojoj porodici uslove za život.

Raditi u Njemačkoj! Ta misao lebdi iznad nas još od 1968. godine, kada je potpisan Sporazum o razmjeni radne snage, između Njemačke i SFRJ, koji je otvorio vrata radnoj snazi iz tadašnje nam države. Mnogi koji su otišli na par mjeseci, ostali su tamo čitav radni vijek. Od rada se moglo kvalitetno živjeti, a čak i danas nerijetka je situacija da u BiH od njemačke penzije živi i onaj koji ju je zaradio, ali i njegova djeca, čak i unuci. Stoga ne iznenađuje činjenica da bh. građani i danas žele da odu “na par mjeseci” u ovu za nas obećanu zemlju.

Osim što je poželjna destinacija za rad, Njemačka je zbog uspješne privrede i kvalitetnog obrazovnog sistema privlačna mladima čitavog svijeta, a izuzetno je tražena i kao mjesto za razvoj i usavršavanje akademske karijere.

Mladi jezik uče zbog odlaska

I pored toga što mnogi smatraju da je njemački jezik težak, zbog neprirodnih rodova imenica i mogućnosti spajanja riječi u nove veoma dugačke riječi kao što je Rindfleischetikettierungsüberwachungsaufgabenübertragungsgesetz (Zakon o delegaciji dužnosti nadzora obilježavanja i označavanja goveđeg mesa), koja je bila zvanična najduža riječ na svijetu, prednosti koje njemački jezik donosi su ogromne.

Uvidjeli su to i Banjalučani, posebno srednjoškolci i studenti sa kojima smo razgovarali u banjalučkom Glossa centru za njemački jezik, koji su akreditovani partner Geteovog instituta.