Kozarac.ba

Ko, kada i u kojim uvjetima može pokrenuti reviziju tužbe protiv Srbije

Bakir Izetbegović, član Predsjedništva BiH, najavio je jučer mogućnost revizije tužbe BiH protiv Srbije što je izazvalo različite reakcije u našoj zemlji i susjedstvu. Tim povodom istraživali smo može li jedan član Predsjedništva BiH pokrenuti reviziju tužbe.

Presudom Međunarodnog suda pravde iz 2007. godine ostavljena je mogućnost da BiH u roku od deset godina pokrene proces revizije tužbe ako se u međuvremenu pojave novi dokazi.

Predsjedavajući Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović najavio je da će, nakon presude Radovanu Karadžiću, njegov pravni tim razmotriti pitanje pokretanja revizije postupka protiv Srbije pred Međunarodnim sudom pravde.

No, pored otvorenog pitanja da li su se u međuvremenu pojavili bilo kakvi dokazi, ključno je i pitanje ko može pokrenuti proces revizije pred Međunarodnim sudom pravde.

Prvi tužbu protiv tadašnje Jugoslavije pokrenulo je Vlada Republike BiH u martu 1993. koju je u tom trenutku zastupao Francis Boyle. Upravo će Boyle sastaviti prvu verziju tužbe BiH protiv Srbije i, na osnovu punomoći, zastupati BiH u narednim godinama.

Nakon potpisivanja Dejtonskog sporazuma pitanje tužbe BiH protiv Srbije prelazi u nadležnost Predsjedništva BiH koje će se u cijeli proces aktivnije uključiti tek 1999. godine.

Može li reviziju pokrenuti jedan član Predsjedništva BiH?

Tada je Živko Radišić, u svojstvu predsjedavajućeg Predsjedništva BiH, obavijestio sud da imenuje Svetozara Miletića za zamjenika zastupnika BiH pred Međunarodnim sudom pravde. Miletić je potom obavijestio sud da BiH odustaje od spora, a odustajanje od spora potvrdio je i Radišić u pismu Međunarodnom sudu pravde.

No, sud je odbio imenovanje Miletića kao i njegov i Radišićev zahtjev za obustavljanje postupka zbog činjenice da druga dva člana Predsjedništva BiH, odnosno Predsjedništvo BiH kao kolektivni organ, nisu odobrili ovakve poteze.

Kada je 2001. godine Predsjedništvo BiH imenovalo Sakiba Softića zastupnikom tužbe BiH pred Međunarodnim sudom pravde Živko Radišić je glasao protiv, ali nije koristio pravo veta. Odluka je usvojena glasovima tadašnjih članova Predsjedništva BiH Joze Križanovića i Beriza Belkića. Tako je Softić dobio punomoć da zastupa BiH u tužni protiv Srbije.

Ranija punomoć data Softiću još na snazi?

Beriz Belkić za Klix.ba kaže da je Predsjedništvo BiH kolektivni organ i da pojedinac nema pravo da donosi bilo kakve odluke.

“Čak ni predsjedavajući Predsjedništva BiH, izuzev sazivanja sjednica, ne može samostalno donositi odluke. To je princip kolektivnog upravljanja”, kaže Belkić koji pojašnjava da bi Predsjedništvo BiH, kao organ, moralo donijeti odluku i o pokretanju revizije. U tom slučaju otvara se mogućnost da član Predsjedništva iz RS-a blokira takvu odluku.

Ipak, prema jednom od tumačenja, punomoć koja je data Sakibu Softiću 2001. nikada nije povučena te bi on mogao, na osnovu ranije punomoći, pokrenuti postupak revizije.

“Punomoć koja je dana gospodinu Softiću je prošla na Predsjedništvu, ona je legalno usvojena i to nije sporno. On ima poziciju i ovlaštenje da zastupa BiH i postoji tumačenje da on može da poduzima sve korake do isteka predviđenog roka u ovom sporu. Prema tom tumačenju, on ima legalitet i legitimitet da se pojavi sa zahtjevom za reviziju”, dodaje Belkić.

Softić: Vlast mora donijeti odluku

Sakib Softić za Klix.ba kaže da je pitanje pokretanja revizije u nadležnosti Predsjedništva BiH te da je njemu, kao bivšem zastupniku tužbe, skučen prostor komentarisanja cijelog slučaja.

On pojašnjava da je bošnjački član Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović slučaj predao svom pravnom savjetniku prof. dr. Dževadu Mahmutoviću koji, sa svojim timom, treba da donese odluku da li postoji osnov za pokretanje zahtjeva za reviziju.

“Ako procijene da postoji dovoljno osnova, oni mogu angažovati nekog advokata, a to mogu biti i ja ili neko drugi. Moja pozicija tu je jasna: ja kao advokat čekam upute svog klijenta, a to je u ovom slučaju vlastodavac”, pojašnjava Softić.

Na direktno pitanje može li samo jedan član Predsjedništva inicirati postupak revizije ili je potrebna odluka Predsjedništva BiH kao kolektivnog organa, Softić kaže da je to “suštinsko pitanje”.

“To je suštinsko pitanje i želio bih da se suzdržim od odgovora. Moj manevarski prostor je izrazito sužen i molim vas da u ovoj fazi ne komentarišem taj dio”, dodaje Softić, bivši zastupnik BiH u tužbi protiv Srbije i autor knjige o mogućnosti pokretanja postupka revizije.

Softić dodaj da je krajnje vrijeme da se donese odluka o mogućoj reviziji jer rok ističe za nešto više od godinu dana.

“Oni moraju donijeti odluku i o tome obavijestiti javnost. Sve ostalo je korištenje neinformiranosti i prebacivanje loptice”, kaže Softić.

Riješiti niz otvorenih pitanja

Belkić napominje da bi prije samog postupka pokretanja revizije bilo potrebno riješiti niz otvorenih pitanja kao što su finansiranje postupka, stručna pomoć i sl.

“Nas je nekoliko ljudi odbilo da zastupa, a Softić je prihvatio. To je jedan skup proces, mi smo zatekli ogromna dugovanja”, napominje Belkić koji lično ne vjeruje da će BiH biti u prilici da pokrene reviziju postupka.

Prema Belkiću, Softić ima pravo da pokrene zahtjev za reviziju, ali postoji niz stvari koje se prije toga moraju riješiti.

“Mora se ispitati da li postoji dovoljno osnova da se krene u nešto takvo, kakvi su izgledi i sve druge okolnosti. Ako nemamo izglede da revizijom promijenimo presudu, mislim da je cijela priča oko pokretanja postupka revizije štetna. Stvara se loša klima”, kaže Belkić na kraju.

Socijalne mreze

Kozarac.ba se nalazi na raznim socijalnim mrezama, posjeti nasu facebook, twitter ili youtube stranicu.