Kozarac.ba

Žene u politici: Ravnopravnost polova je tema kojom se bavimo sporadično

Postoji prećutni dogovor da odulke donose šefovi stranaka, a žene, kada budu imenovane na pozicije, zadužuju se samo da provode mušku volju.

Sutra se obilježava Međunarodni dan žena. To je dan kad pričamo o ženama, ravnopravnosti polova i kad se podsjećamo na veliku istorijsku borbu žena za njihova prava. Međutim, ravnopravnost polova je tema kojom ne bi trebalo da se bavimo samo početkom marta, već sistematski i detaljno tokom cijele godine, ali bh. politika pokazuje da to nije tako.

U posljednje vrijeme, pitanje zastupljenosti žena u političkom životu je u žiži javnosti, a organizacije koje se bore za ženska prava ukazuju na to da se mora povećati broj žena u politici. Sa tim ciljem, Sarajevski otvoreni centar dao je prijedlog amandmana Parlamentarnoj skupštini BiH, kojim bi se u Izborni zakon BiH uključila odredba o obaveznoj kvoti od 50 posto muškaraca i žena na izbornim listama, uz naizmjenično redanje kandidatkinja i kandidata na listama, o čemu smo ranije već pisali.

Sa druge strane, postoji mogućnost da stanje na izborima ove godine bude čak i lošije po žene ukoliko se prihvati jedan drugi prijedlog, onaj o ukidanju izborne kvote, odnosno zakonske obaveze da se kandidati i kandidatkinje moraju ravnopravno redati na izbornim listama, o čemu je BUKA takođe nedavno pisala.

Da bi zaista došlo do povećanja broja žena na listama i u samoj politici mora doći do veće saradnje između komisija za ravnopravnost polova, političkih partija, političara i političarki koji su spremni da se bore za ova pitanja.

Davorin Semenik, sekretar Komisije za ostvarivanje ravnopravnosti spolova Predstavničkog doma BiH, kaže da tema ravnopravnosti spolova nije tema koje političari/političarke percipiraju osobito značajnom i njome se bave sporadično, obično na poticaj institucija i organizacija koje se time bave ili kod obilježavanja međunarodnih dana posvećenih ženskim pravima, kao što su 8. mart ili Dan borbe protiv nasilja nad ženama, 25. novembar.

“Četiri su političarke u našoj komisiji i one učestvuju aktivno u njenom radu, dok kod ostalih političarki u PSBiH nismo primijetili poseban interes za ova pitanja. Bilo je pokušaja da se formira klub parlamentarki po uzoru na Parlament Federacije, koji bi okupljao parlamentarke na pitanjima rodne ravnopravnosti, ali nije bilo interesa za osnivanje istog”, rekao je za BUKU Semenik.

Kada su u pitanju nadležnosti Komisije za ostvarivanje ravnopravnosti spolova, Semenik kaže da su one utvrđene Poslovnikom Zastupničkog doma PSBiH i one obuhvataju sve što se tiče rodne ravnopravnosti, uključujući provedbu međunarodnih dokumenata i domaćih zakona, te nadzor nad radom Agencije za ravnopravnost spolova BiH, ali i saradnju sa entitetskim gender komisijama, kao i komisijom Brčko Distrikta.

“Posljednjih desetak godina, komisija intenzivno radi na pitanjima učešća žena u političkom životu, što podrazumijeva čitav niz mjera, uključujući zakonodavne, promotivne, ali i druge, s ciljem da se poveća broj žena u zakonodavnoj i izvršnoj vlasti na svim nivoima, te da se ojača njihov utjecaj na kreiranje i donošenje političkih odluka. U tim nastojanjima mi tražimo partnere i saveznike u entitetskim gender komisijama i institucionalnim gender mehanizmima, kao i brojnim nevladinim organizacijama koje se bave ljudskim pravima i rodnom ravnopravnošću posebno”, objašnjava Semenik i dodaje da kroz izborne cikluse možemo uočiti mali ali konstantan progres u broju žena koje osvajaju političke mandate u zakonodavnoj vlasti, u čemu sigurno ima i zasluge i zagovaračka politika kod političkih stranaka, kao i izmjene Izbornog zakona BiH na prijedlog Komisije, kojim je povećana „ženska“ kvota na kandidatskim listama sa 33 na 40 procenata, te izmjena Zakona o finansiranju političkih partija kojom zastupnički klubovi koji imaju političarke u svom sastavu imaju dodatna finansijska sredstva za svoj rad.

“Krajem 2015. god. smo predložili i izmjene Zakona o Vijeću ministara BiH, koji je sada u parlamentarnoj proceduri i kojim se uvodi rodna kvota u sastav Vijeća ministara od 40 procenata, u skladu sa Zakonom o ravnopravnosti spolova u BiH, tako da bi nakon Općih izbora 2018. god. u Vijeću ministara morale biti najmanje 4 ministrice”, kaže naš sagovornik.

Na pitanje kakva je situacija u bh. politici u smislu ravnopravnosti polova, on kaže da na stanje ljudskih prava, pa tako i na ravnopravnost polova, utiču mnogi faktori, od kojih izdvaja dva faktora koji snažno djeluju na društvo u kojem živimo:

“To su povijesni faktor ili tradicionalna podjela rodnih uloga u privatnom i javnom životu, a drugi je socioekonomski faktor. I jedan i drugi ne idu u prilog jačem angažmanu žena u političkom životu, ali to nam ne može biti alibi, nego izazov da se još jače potrudimo kako bi žene dobile svoje mjesto koje po svojim sposobnostima sigurno zaslužuju. U zakonodavnim tijelima, procenat političarki iznosi oko 19% u prosjeku, što je negdje na nivou prosjeka zemalja članica EU, a u izvršnoj vlasti taj se procenat kreće od 0 do nešto preko 20 procenata. Mislim da je ključ rješenja promjena svijesti unutar političkih partija, koje trebaju dati priliku ženama u svojim redovima da se profiliraju i pod jednakim uvjetima natječu sa muškim kolegama za mjesto u zakonodavnoj i izvršnoj vlasti”, ističe Semenik.

Na pitanje da li se Komisiji za ostvarivanje ravnopravnosti spolova Predstavničkog doma BiH političarke javljaju sa određenim strategijama da se u politiku BiH uključi više žena, Davorin kaže da izvan inicijativa političarki unutar Komisije, on takvih iskustava nije imao od 2007. god. pa do danas.

Kada je u pitanju inicijativa kojom bi se u Izborni zakon BiH uključila odredba o obaveznoj kvoti od 50 posto muškaraca i žena na izbornim listama, koju je predložio Sarajevski otvoreni centar, Semenik kaže da je Komisija prihvatila inicijativu i da se nadaju da bi ovaj prijedlog mogao biti prihvaćen.

Jasmina Zubić iz Kluba parlamentarki Predstavničkog doma Parlamenta FBiH iz stranke SDP BiH kaže za BUKU da je potrebno više raditi na promociji Kluba parlamentarki FBIH, jer bi se na taj način političarke pokrenule da se više bave ovim pitanjima.

Kada je u pitanju rad samog Kluba parlamentarki, Jasmina kaže da su nadležnosti kluba rad na zajedničkim pitanjima i pitanjima ravnopravnosti polova, u smislu unapređenja interesa žena, i nadzor zakonodavstva kroz perspektivu ravnopravne zastupljenosti žena.

Ona objašnjava da se političarke i dalje nedovoljno javljaju sa određenim strategijama i prijedlozima kada je u pitanju povećanje broja žena u politici, ali i da se Zakon o ravnopravnosti polova u politici još uvijek ne poštuje u potpunosti.

“Kada je riječ o inicijativi kojom bi se u Izborni zakon BiH uključila odredba o obaveznoj kvoti od 50 posto muškaraca i žena na izbornim listama, smatram da je ona dobra, ali i da je potrebna snažna podrška da se usvoji i vjerovatno neće biti realizovana u ovoj godini”, ističe naša sagovornica.

Vildana Bešlija, vijećnica u Općinskom vijeću Novo Sarajevo, kaže za BUKU da je ženama kod nas svakako teže da se bave politikom.

“Postoji prećutni dogovor da odluke donose šefovi stranaka, a žene, kada i budu imenovane na pozicije, zadužuju se samo da provode tu mušku volju. Mislim da je put rješenja kroz udruživanja, kako žena koje dolaze iz različitih političkih opcija, tako i unutar samih stranaka”, ističe Bešlija.

Vildana Bešlija kaže da je prijedlog o obaveznoj kvoti od 50 posto muškaraca i žena na izbornim listama koristan i zaslužuje podršku.

“On je, međutim, samo jedan korak u borbi ka ravnopravnosti. Jer vi možete imati 50% žena na listama, a da one opet ne budu više zastupljene nego sada, ako unutar samih stranaka žene budu potisnute. Na zadnjim izborima bilo je slučajeva kada su kandidatkinjama iz etničkih stranaka njihove muške stranačke kolege poručivali da se ne trude mnogo u kampanji, pa su iz stranaka dobivale manje podrške od strane i prostora u javnosti (mediji, plakati) nego što su to njihove kolege dobivale”, ističe naša sagovornica.

Vildana dodaje da je pored propisa o listama potrebno da unutar samih stranaka postoji baza kako bi taj propis imao efektivnog, a ne samo retoričkog smisla.

“Zato je Naša stranka pokrenula projekat ‘Inicijativa 50%’, čiji je cilj edukacija kandidatkinja o tome kako da budu izabrane i kako da rade nakon toga. Osim toga, zahvaljujući ‘Inicijativi 50%’, kandidatkinje Naše stranke će imati mnogo bolju infrastrukturnu podršku za kampanju pred naredne izbore, čime će se sigurno povećati izgledi da što više žena, makar u ime NS-a, bude izabrano”, ističe ona.

U izbornoj godini, veća solidarnost među ženama i njihova jača zainteresovanost za ova pitanja, zasigurno bi dovela do poboljšanja kada je u pitanju broj, ali i položaj žena političarki.

Socijalne mreze

Kozarac.ba se nalazi na raznim socijalnim mrezama, posjeti nasu facebook, twitter ili youtube stranicu.