Kozarac.ba

PRIJEDORSKA MEZARJA (dokumentarni film)

FILM POSVEĆEN ŠEHIDIMA PRIJEDORA. ZLOČIN U PRIJEDORU NE MOŽE OSTAVITI NA MIRU PRIJEDORČANE, KOJI VAPE ZA ISTINOM I PRAVDOM.

Pokolj u Prijedoru odnosi se na niz ubojstava i ratnih zločina te etničko čišćenje od oko 50.000 nesrpskih stanovnika koje su počinili JNA i srpska paravojska u okolici i u samom Prijedoru 1992. tokom agresije na RBiH. To je drugi najveći masakr u ratu u Bosni, nakon genocida u Srebrenici.

<p>{youtube}FDU5XaVSDHw{/youtube}</p>

Istraživačko dokumentacijski centar (IDC) navodi da je u razdoblju od 1991. do 1995. u izravnim vojnim akcijama ubijeno ili nestalo 5209 građana Prijedora, od toga 4093 Bošnjaka, 898 Srba te 182 Hrvata.

Prema popisu stanovništva 1991., općina Prijedor je imala 112 543 stanovnika, od čega su Bošnjaci činili 43.9 %, Srbi 42.3 % a Hrvati 6.6 % stanovništva.

Kako je 1991. započeo konačan raspad SFRJ, odnosi Srba, Bošnjaka i Hrvata su se pogoršali diljem Bosne, pa i u Prijedoru. Tokom ljeta 1991., teško naoružana brigada Pančevo je iz Srbije stigla u Prijedor. Navodni povod bio je rat u Hrvatskoj. Brojni tenkovi iz Banja Luke prošli su kroz Prijedor na svojem putu prema Kostajnici, Petrinji i Karlovcu. Razni rezervisti smijestili su se u obližnjem hotelu, što je počelo izazivati nemir među građanima. Već krajem 1991., počeo se odigravati plan RAM prema kojem je srpska vojska, u suradnji sa SDS-om, distribuirao oružja srpskim stanovnicima Prijedora i okolice, većinom po noći. U augustu 1991., razotkrivena je vrpca razgovora između Slobodana Miloševića i generala Nikola Uzelaca, koji je vodio vojsku JNA u Banja Luci. Tijekom razgovora, Milošević je Uzelacu naredio davanje oružja na raspolaganje vođi Srpske demokratske stranke, Radovanu Karadžiću.

Bošnjaci i Hrvati su se počeli iseljavati iz Prijedora zbog porasta nesigurnosti i agresivnosti u općini usred sve veće srpske propagande: mediji su govorili da se Srbi moraju naoružati a Hrvate i Bošnjake su počeli zvati “Ustašama” i “Mudžahedinima” ili “Zelenim beretkama”. Paravojska “Vukovi Vućaka” preuzeli su u kolovozu 1991. radio odašiljač sa planine Kozara, čime su odsjekli vezu sa TV Sarajevom. Zamijenjena je emisijama iz Beograda i Banja Luke u kojima su emitirani intervjui srpskih radikala te srpske nacionalističke pjesme, koje su donedavno bile zabranjene.

7. januara 1992., srpski članovi mjesne skupštine Prijedor i predsjednici mjesnih odbora SDS-a proglasili su skupštinu srpskog naroda u općini Prijedor te proveli tajne upute izdate mjesec dana ranije. “Organizacija i aktivnost organa srpskog naroda u Bosni i Hercegovini u iznimnim okolnostima” pribavila je plan za SDS-ovo preuzimanje općina u BiH te za krizni stožer. Milomir Stakić je izabran za predsjednika skupštine. 17. januara skupština je odobrila pristupanje općine Prijedor SAO Bosanskoj Krajini kako bi se provelo stvaranje zasebne srpske države u Bosni.

Sredinom aprila, postavljenje su blokade na cestama Prijedora, što je otežalo putovanje. 23. aprila, SDS je odlučio da svi Srbi moraju početi zajedno raditi na preuzimanju općine u koordinaciji sa JNA. Do kraja mjeseca, uspostavljene su tajne srpske policijske stanice a više od 1500 naoružanih Srba je bilo spremno za zauzimanje mjesta. Preuzimanje se naposlijetku dogodilo u noći sa 29. na 30. aprila, kada su u Prijedoru nasilno preuzete funkcije predsjenika i potpredsjenika općine, ravnatelja poštanskog ureda, načelnika policije, suda, banke, itd.

Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije (ICTY) je zaključio da je to samovoljno preuzimanje svih funkcija u Prijedoru bio nezakonit puč koji je planiran i koordiniran kroz dugo razdoblje kako bi se stvorila čista srpska općina.

Prema izvještaju UN-a iz juna 1994., iz općine Prijedor je protjerano 52,811 Bošnjaka i Hrvata. Povjerenstvo je izračunalo da se između 1991. i 1993. broj Srba u općini povećao sa 47,745 na 53,637 dok se broj Bošnjaka smanjio sa 43,300 na 6,124, a broj Hrvata se smanjio za 3,131 dok se broj ostalih narodnosti smanjio sa 6,350 na 2,621.

Ovakvo srbočetničko djelovanje okarakterizirano je kao zločin protiv čovječnosti.

Socijalne mreze

Kozarac.ba se nalazi na raznim socijalnim mrezama, posjeti nasu facebook, twitter ili youtube stranicu.