"O vjernici,kada se u petak na molitvu pozovete, kupoprodaju ostavite i pođite da molitvu obavite; to vam je bolje, neka znate! A kad se molitva obavi, onda se po zemlji raziđite i Allahovu blagodat tražite i Allaha mnogo spominjite, da biste postigli što želite" (El-Džumu'a 9. i 10.)
Jedna od stvari na kojoj potencira Islam i pridaje joj veliku pažnju jeste islamsko bratstvo. Kroz njega vidimo veliku Allahovu, dželle šanuhu, milost prema muslimanima. Svevišnji je Allah rekao: »I sjetite se Allahove milosti prema vama kada ste bili jedni drugima neprijatelji pa je On složio srca vaša i vi ste postali milošću Njegovom prijatelji…» (Alu-Imran, 103) On nam ukazuje na vrijednost te veze riječima: «Vjernici su samo braća…» (Hudžurat, 10)
Otuda i obaveza svakog muslimana da radi na njenom jačanju i čuva je na sve načine, a izbjegava sve što bi je moglo narušiti, odnosno, prekinuti. Da bi čovjek realizirao islamsko bratstvo, mora pri sebi izgraditi sljedeća svojstva.
Realizirati iskrenost
Iskrena namjera (nijjet) mora biti prisutna u svim riječima i djelima muslimana, shodno Resulullahovim, sallallahu alejhi ve sellem, riječima: «Djela se vrednuju prema namjerama i svakome pripada ono što je naumio…» (Buhari)
Odabirom prijatelja čovjek treba imati namjeru međusobno potpomaganje u pokornosti Allahu, dželle šanuhu, u cilju ostvarenja uspjeha na ovome i budućem svijetu. Sa takvom namjerom će Svemogući pomoći one koji prijateljuju u Njegovo ime i sačuvat će njihovo prijateljstvo.
Odabrati iskrenog prijatelja
Svemogući je Allah kazao: «Vjernici su samo braća…» (Hudžurat, 10) A Resulullah, sallallahu alejhi ve sellem, preporučio: «…i ne prijateljuj osim s vjernikom…» (Ahmed)
Prijateljstvo s nevjernicima ne može biti ljubav u ime Allaha i mržnja u Njegovo ime; to je opasno po vjerovanje. Ko uspostavlja veze s takvim ljudima u opasnosti je na ovome ali i budućem svijetu. Naime, na ovome svijetu nikada nije siguran od nevjernika niti može imati povjerenja u njih, tim više što oni iskonski mrze muslimane a vole svoje (nevjernike), a na ahiretu će mu postati neprijatelji: «Toga Dana će oni koji su jedni drugima bili prijatelji postati neprijatelji, samo to neće biti oni koji su se Allaha bojali i grijeha klonili.» (Zuhruf, 67)
Voljeti ga u ime Allaha
Čovjek svoga brata muslimana voli isključivo radi Allaha, dželle šanuhu, ne radi neke ovosvjetske koristi: rodbinska veza, trgovina i sl. Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kazao je: «Ko realizuje troje, osjetit će slast imana…, da voli čovjeka samo Allaha radi…» (Muslim)
To je prava ljubav i ona je jedna od najčvršćih veza imana. Resulullah, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: «Najčvršća veza vjerovanja je prijateljstvo u ime Allaha i neprijateljstvo u ime Njega, ljubav u ime Allaha i mržnja u ime Njega.» (Ahmed)
Ljubav radi ovosvjetskih koristi nestane kada se ta korist ostvari. Ona je slaba i ne traje dugo, štaviše, u većini slučajeva preokrene se u neprijateljstvo prvim neslaganjem onih koji su je izgradili u ime ovoga svijeta.
Izvijestiti ga o ljubavi u ime Allaha
Čovjek koji zavoli brata u Islamu, treba ga izvijestiti o tome, jer je to jedan od načina povećanja njihove ljubavi i jačanje te veze. Hadis kaže: «Kada neko od vas zavoli svoga brata, neka ga izvijesti da ga voli!» (Ahmed) Štaviše, sunnet je da mu ode kući i to saopći, na osnovu hadisa: «Kada neko od vas zavoli svoga prijatelja, neka mu ode kući i kaže mu da ga voli u ime Allaha.» (Ahmed)
Kakva li je ovo samo odlika! Zar išta kao ovo može uticati na čovjeka?! Samo je malo onih koji to praktikuju. Zar se treba se stiditi Resulullahovog, sallallahu alejhi ve sellem, sunneta, njegove primjene i praktičnog promicanja među ljudima?! Uistinu je to veliko djelo za koje će čovjek biti nagrađen.
Razmjenjivati poklone s njim
O ovome musliman mora voditi računa. Darivati nekoga, s vremena na vrijeme, u raznim prilikama i shodno mogućnostima plijeni njegovo srce: «Darivajte jedni druge, tako ćete se zavoljeti.» Kome bude ponuđen poklon, treba ga prihvatiti ma o čemu se radilo. Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, naredio je: «Odazovite se pozivu i nemojte odbijati poklone!» (Ahmed) Odbijanje poklona otvara vrata šejtanu da prekine uže bratstva.
Željeti mu samo dobro
Od tragova imana je da čovjek svome bratu u Islamu želi šta želi i sebi. Resulullah, sallallahu alejhi ve sellem, je upozoravao: «Niko od vas neće biti pravi vjernik sve dok ne bude želio svome bratu ono što želi i sebi!» (Buhari) Odnosno, da mrzi i prezire svome bratu sve što ne želi da njega pogodi: nesreće, iskušenja, šteta…
Kriti njegove mahane
Musliman treba sakriti nedostatke svoga brata, ma o čemu se radilo, da brani njegovu čast, sakrije nedostatke, pokrije grijeh, zataji slabost, da je ne širi među ljudima. Osnovu za ovu konstataciju nalazimo u hadisu: «Ko sakrije mahanu nekog muslimana na ovome svijetu, Allah će sakriti njegovu mahanu na onome svijetu.» (Ahmed)
Pomoći mu
Treba pomoći muslimanu, bio on zalim ili mazlum (kome je učinjena nepravda). U čemu se ogleda njihova pomoć – ilustracija je sljedeći hadis: «Pomozi čovjeku koji čini zulum i onome kome je učinjen zulum!» Prisutni upitaše: «Za mazluma nam je jasno, ali kako mu pomoći kada je zalim?!» Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, odgovori: «Tako što ćete ga spriječiti da čini zulum; u tome je pomoć bratu muslimanu.» (Buhari)
Ne varati ga
Musliman ne smije varati muslimana niti nemuslimana u pogledu imetka uzimajući ga bespravno i bez njegova znanja, u pogledu casti vrijađajući ga i otkrivajući njegove tajne. Sve to je Allah, dželle šanuhu, zabranio: «Allah zaista ne voli vjerolomnike.» (Enfal, 58) Na obavezu čuvanja tajne muslimana jesu Resulullahove, sallallahu alejhi ve sellem, riječi: «Kada ti čovjek povjeri nešto pa ode, to postaje emanet.» (Ahmed) Njegovo povjerenje prema tebi i skrivanje od ljudi znak je da se radi o tajni čije se iznošenje u javnost smatra prevarom i igranjem sa emanetom; slično dovodi do raskidanja bratske veze i izaziva mržnju među ljudima.
Ne izbjegavati ga
Nije dopušteno izbjegavati muslimana i ne pričati s njim bez opravdanog razloga. Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: «Nije dopušteno muslimanu da ne priča sa muslimanom više od tri dana, da se susreću a okreću glavu jedan od drugog; bolji je onaj koji prvi nazove selam.» (Muslim)
Grijeh biva veći sve što čovjek duže izbjegava brata: «Ko ne bude pričao sa muslimanom godinu dana, kao da je prolio njegovu krv», upozoravao je Resulullah, sallallahu alejhi ve sellem. (Ahmed) Musliman se može izbjegavati samo ako čini veliki grijeh ili novotarije pod uvjetom da to urodi plodom, u protivnom nije dopušteno.
Potpomagati se u dobru
Potpomaganje u dobročinstvu, bogobojaznosti, pokornosti Allahu, dželle šanuhu, nam je Allah, dželle šanuhu, naredio. Svevišnji Allah je kazao: «Jedni drugima pomažite u dobročinstvu i čestitosti, a ne sudjelujte u grijehu i neprijateljstvu i bojte se Allaha, jer Allah strašno kažnjava.» (El-Maida, 2)
Čovjek ne ostavlja muslimana kada počini grijeh, već ga upozorava na kobne posljedice, podstiče ga da se pokaje Allahu. Omer, radijallahu anhu, kaže: «Kada vidite brata da je posrnuo u vjeri, ukažite mu na to i molite Allaha da mu oprosti; nemojte pomoći šejtanu protiv njega!» Ako se ostavi i ne pruži mu ruka spasa, možda će u potpunosti ostaviti vjeru.
Upućivati dovu za njega
Musliman, kada moli za sebe, moli i za svoga brata. Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kazao je: «Kada musliman moli za svoga brata u odsustvu, melek govori: ‘I tebi isto!'» (Muslim) U drugom hadisu stoji: «Dova u odsutnosti se ne odbija!» To je jedan od najvećih znakova iskrenog bratstva, ovdje za pretvaranje nema prostora, tim prije jer čovjek moli za brata daleko od pogleda ljudi.
Tražiti oprosta za njega i spominjati ga po dobru
Ovo je pohvalno bez obzira bio živ ili nakon njegove smrti, bilo kojom prilikom i bilo u koje vrijeme. Jednom prilikom Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, bio je sa ashabima na dženazi nekom čovjeku, pa je nakon što su ga spustili u kabur rekao: «Tražite oprost za njega i molite Allaha da ga učvrsti, jer se sada ispituje.» (Ebu-Davud)
Ovo je jasan dokaz o vrijednosti traženja oprosta za brata i ne priliči vjerniku da to zanemari. Muslimana treba spominjati samo po dobru dok je živ, ali i nakon smrti. Ne treba dopustiti bilo kome da iznosi njegove nedostatke nakon što ode Sveznajućem Allahu sa ovoga prolaznog svijeta.
Add comment